Cilj Odreditiincidenciju i obilježja venske tromboembolije (VTE) u Hrvatskoj.

Postupci Hrvatska kooperativna grupa za hematološke bolesti 2011. godine provela je opservacijsko neintervencijsko istraživanje. Pregledani su kartoni novodijagnosticiranih pacijenata s VTE u općim bolnicama u 4 hrvatske županije (Šibensko-kninska, Koprivničko-križevačka, Brodsko-posavska i Varaždinska). Prema popisu stanovništva iz 2011., broj stanovnika ovih županija predstavlja 13,1% ukupne populacije Hrvatske.

Rezultati 663 pacijenata imalo je VTE; od toga je 408 (61,54%) imalo trombozu dubokih vena, 219 (33,03%) plućnu emboliju, dok je 36 (5,43%) imalo oba stanja. Medijan dobi bio je 71 godina, 290 (43,7%) ispitanika bili su muškarci, a 373 (56,3%) žene. Sekundarna VTE pronađena je kod 57,3% ispitanika, idiopatska kod 42,7%, te rekurentna kod 11,9%. Nije bilo razlika između pacijenata sa sekundarnom i idiopatskom VTE u ponovnoj pojavi bolesti i spolu. Najčešći uzroci sekundarne VTE bili su rak (40,8%) i trauma, operacija i imobilizacija (38,2%), dok je 42,9% pacijenata sa sekundarnom VTE imalo dva ili više uzroka. 8,9% pacijenata imalo je 45 ili više godina; 3,3% s idiopatskom ili rekurentnom VTE. 70 pacijenata je umrlo (10,6%), među kojima je bilo više pacijenata sa sekundarnom (81,4%) nego s idiopatskom (18,6%) VTE (P < 0,001), a kod 50,0% pacijenata VTE je bila glavni uzrok smrti. Incidencija VTE u Hrvatskoj bila je 1185 na 1000 stanovnika.

Zaključak ObilježjaVTE u Hrvatskoj slična su onima opaženim u velikim međunarodnim istraživanjima. Opterećenje tom bolešću može se znatno smanjiti poboljšanjem tromboprofilakse kod prisustva rizičnih čimbenika za sekundarnu VTE.

Dražen Pulanić, Velka Gverić-Krečak, Zlatka Nemet- Lojan, Hrvoje Holik, Božena Coha, Renata Babok- Flegarić, Mili Komljenović, Dijana Knežević, Mladen Petrovečki, Silva Zupančić Šalek, Boris Labar, Damir Nemet