Iako su mnoge zdravstvene ustanove kroz zadnjih 10-tak godina prošle ili prolaze kroz informatizaciju ona se odvija bez korištenja naprednih tehnoloških rješenja te je prvenstveno usmjerena na uvođenje bolničkih informacijskih sustava te specijalističkih sustava s ciljem eliminacije papirnatog rada i podizanja efikasnosti. Postavlja se pitanje, da li napredne tehnologije mogu pomoći u rješavanju problema zdravstvenog sustava Republike Hrvatske kao što su duga čekanja te jesu li zdravstvene ustanove i pacijenti spremni za takav iskorak? Tvrtka IN2 smatra da napredne tehnologije mogu pomoći te da je došlo vrijeme za njihovu primjenu u našem zdravstvenom sustavu. Upravo ovu tezu pokušavamo dokazati predstavljanjem proizvoda CheckIN2 i provođenjem pilot projekta u suradnji s KB Dubrava.

Kako bi dokazali primjenjivost i moguće koristi CheckIN2 kioska tvrtka IN2 je u suradnji s KB Dubrava i uz potporu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u veljači 2016. godine pokrenuo pilot projekt u Centru fizikalne i rehabilitacijske medicine s reumatologijom KB Dubrava. Centar fizikalne i rehabilitacijske medicine s reumatologijom predstavlja izvrsnu okolinu za izvođenje pilot projekta zbog visokog broja pacijenata koji svakodnevno prolaze kroz odjelni prijemni šalter na kojem rade ovisno o trenutnom opterećenju do tri djelatnice. Dodatno, zbog prirode radilišta posjećuje ga i velik broj starijih osoba te osoba s različitim fizičkim poteškoćama. Pilot projekt je obuhvaćao implementaciju jednog CheckIN2 kioska povezanog s bolničkim informacijskim sustavom (BIS) i s CEZIH-om. U trajanju od dva mjeseca kiosk je omogućio samostalni prijem na prvi pregled fizijatra i kontrolni pregled fizijatra. Nakon uspješnih inicijalnih rezultata pilot projekt je proširen i na prvi dan fizikalne terapije.

Tijekom izvođenja pilot projekta uočeno je nekoliko poteškoća. Oko 4% pacijenata ne posjeduje ispravnu karticu osnovnog zdravstvenog osiguranja (fizičko oštećenje, gubitak magnetskog zapisa ili neispravno izdana kartica). Kako bi se umanjio ovaj problem tijekom pilot projekta dodana je podrška za kartice dopunskog zdravstvenog osiguranja. Također, dio pacijenata nije mogao izvršiti prijem putem kioska zbog nepravilno izvršenog procesa naručivanja tj. zbog nedostatka informacije o eUputnici. Ovaj problem je riješen dodatnom edukacijom osoblja koje je vršilo naručivanje pacijenata kako bi se taj proces uskladio s pravilnikom o naručivanju. Uz ova dva problema, tijekom pilot projekta suočili smo se i sa organizacijskim problemom zbog trenutnih propisa HZZO-a koji zahtijevaju da pacijent prilikom prijema dostavi papirnatu crvenu uputnicu te da se ona arhivira. Ovo bolnici predstavlja veliki problem zato što unatoč uputama dio pacijenata „se boji“ ostaviti uputnicu na pultu kraj aparata. Prema HZZO-u je upućena zamolba da u slučaju samostalnog elektronskog prijema u kojem se uspješno rezervira eUputnica ukine potrebu arhiviranja papirnate crvene uputnice. Zahtjev se uklapa u dugoročnu strategiju HZZO-a te se nadamo da će naš pilot projekt biti dodatni poticaj HZZO-u za ukidanje papirnate uputnice.

Do kraja pilot projekta ostvareno je ukupno 4105 prijema korištenjem kioska te je znatno smanjeno opterećenje prijemnog šaltera. Procjenjujemo da je korištenjem aparata tijekom pilot projekta ušteđeno 171 radni sat šalterskog osoblja. Trenutno na šalteru radi jedna djelatnica koja obavlja prijem i naručivanje pacijenata te obračun participacije dok druga djelatnica radi ostale administrativne zadatke bez direktnog kontakta s pacijentima. Treća djelatnica je svoj fokus rada prebacila na obavljanje zadataka vezanih uz liječenje pacijenata. Ovime je dokazano da kiosk nije zamjena za ljude tj. da se osoblje ne mora bojati da će ostati bez posla već da kiosk omogućuje rasterećenje osoblja od repetivnih administrativnih zadataka s pacijentima i prebacivanje njihova fokusa na druge zadatke u kojima nedostaje osoblja. Izdavanjem papirića koji je potvrda o obavljenom upisu pacijenta spontano je uveden red ispred liječničke ambulante. Pacijenti se više ne prozivaju prema vremenu upisa na šalteru, nego prema vremenu iz narudžbe koje je na vidljivo na papiriću.

Ispitivanjem zadovoljstva korištenja CheckIN2 aparata ustanovljeno je da su i osoblje i pacijenti iznimno oduševljeni kioskom. Naročito nas je iznenadila činjenica da je kiosk izvrsno prihvaćen od strane starije populacije za koju smo očekivali da će imati otpor prema korištenju naprednih tehnologija. Sa završetkom pilot projekta CheckIN2 je i dalje ostao potpora prijemnom šalteru na Centru fizikalne i rehabilitacijske medicine s reumatologijom te je u tijeku priprema za implementaciju kioska i na centralnom prijemu KB Dubrava. Pilot projekt je osim potvrde da implementacija jednog ovakvog sustava donosi rasterećenje osoblja dao uvid i u moguća proširenje funkcionalnosti aparata.

Neki od prijedloga su:

• otkazivanje narudžbe o promjena termina postojeće narudžbe
• kreiranje narudžbe (na primjeru pilot projekta kreiranje narudžbe za kontrolni pregled nakon završenog ciklusa terapije)
• ažuriranje podataka o pacijentu (adresa, kontakt podaci…)
• slanje nalaza na email
• funkcionalnosti redomata

Cilj proizvoda CheckIN2 je osluškivati potrebe zdravstvenih ustanova i tamo gdje je to moguće omogućiti pacijentima samostalno izvršavanje određenih radnji.

Uvođenje CheckIN2 kioska jedan je od privih primjera korištenja nestandardnih visoko tehnoloških rješenja u zdravstvu Republike Hrvatske. Kiosk smanjuje mogućnost pogreške kao i opterećenje osoblja na prijemnim šalterima pružajući osoblju više vremena za obavljanje ostalih zadataka čime se umanjuje problem nedostatka osoblja u zdravstvenih ustanovama. Smanjenjem vremena čekanja u redu pacijent dobiva bržu uslugu i kvalitetniju informaciju čime se podiže zadovoljstvo pacijenta dobivenom uslugom. Zbog svoje jednostavnosti korištenja CheckIN2 kiosk mogu koristiti pacijenti svih uzrasta bez obzira na njihovu informatičku pismenost. Na primjeru pilot projekta u KB Dubrava dokazano je da ovakvo rješenje može uvelike smanjiti opterećenje osoblja, smanjiti čekanje pacijenata na izvršavanje prijema u zdravstvenim ustanovama te podići kvalitetu zdravstvenih ustanova u očima pacijenta.