Migrena, primarna glavobolja od koje pati 10% ukupne populacije pri čemu su 3-4 puta češće pogođene žene, povezana je s povećanim rizikom od moždanog udara, uključujući ishemijski i hemoragični podtip, što je dokazano dosad provedenim meta-analizama. Potencijalni mehanizmi povezanosti migrene i moždanog udara uključuju endovaskularnu disfunkciju, povećanu prevalenciju vaskularnih rižičnih čimbenika, povećan rizik za nastanak tromba, zajedničke genetske markere, kortikalnu šireću depolarizaciju i upalu. Obzirom da navedeni mehanizmi povećavaju rizik i od bilo kojeg drugog kardiovaskularnog događaja, migrena bi se mogla promatrati kao marker povećanog rizika za bilo koji događaj povezan s vaskularnim bolestima. Međutim, dosad su tek malobrojna istraživanja izvijestila o povezanosti migrene i bilo kojeg kardiovaskularnog događaja, uključujući ishemijsku bolest srca i kardiovaskularnu smrt.

Kako bi procijenili povezanost migrene s kardiovaskularnim događajima i mortalitetom od kardiovaskularnih uzroka, američki autori proveli su analizu podataka o ženama iz Nurses' Health Study II, tekuće prospektivne kohortne studije koja je započela 1989. godine, a uključila je medicinske sestre starosti 25-42 godine za koje se podatci ažuriraju svake 2 godine putem upitnika za samoispunjavanje. Autori su isključili žene koje su na početku istraživanja u medicinskoj dokumentaciji imale zabilježene kardiovaskularne bolesti poput angine pektoris, infarkta miokarda ili moždanog udara. Od 115 541 ispitanice, oko 15% ih je na početku istraživanja prijavilo dijagnosticiranu migrensku glavobolju.

Tijekom više od 20 godina praćenja, zabilježeno je 1329 velikih kardiovaskularnih događaja i 223 smrti od kardiovaskularnih uzroka. Žene koju su patile od migrene imale su oko 50% veći rizik za razvoj velikih kardiovaskularnih događaja u usporedbi s ženama koje nisu imale migrenu. Nakon prilagodbe potencijalnih zbunjujućih čimbenika, migrena je povezana sa značajno povećanim rizikom za infarkt miokarda (omjer ugroženosti (HR) 1,4), moždani udar (omjer ugroženosti (HR) 1,6), anginu pektoris/koronarnu revaskularizaciju (omjer ugroženosti (HR) 1,7). Nadalje, ispitanice koje su patile od migrene imale su značajno povećan rizik od kardiovaskularne smrtnosti (omjer ugroženosti (HR) 1,4). Rizik je bio sličan neovisno o dobi (<50/≥50 godina), upotrebi oralne kontracepcije ili hormonske terapije, statusu pušenja i hipertenziji u povijesti bolesti.

Autori ističu da je važan nedostatak istraživanja bila nedostupnost informacije o postojanju aure, uzevši u obzir da je u prijašnjim istraživanjima povezanost migrene i moždanog udara bila većinom limitirana za subgrupu ispitanika s aurom te da su pacijenti s aurom pod najvećim rizikom od kardiovaskularnih bolesti.

Zaključno, autori poručuju da rezultati ovog istraživanja potvrđuju hipotezu da je migrena marker za povećani rizik od bilo kojeg kardiovaskularnog događaja te je stoga za osobe koje pate od migrene preporučljivo izvršiti procjenu ukupnog kardiovaskularnog rizika. Obzirom na visoku prevalenciju migrene u općoj populaciji, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se utvrdili biološki procesi u pozadini i identificirale strategije prevencije s ciljem smanjenja rizika od kardiovaskularnih bolesti u pacijenata oboljelih od migrene.