Istraživačko pitanje 
Izlaganje štetnom prahu ili česticama (poput azbesta), što se može dogoditi na poslu ili izvan radnoga okruženja, može uzrokovati dišne bolesti. Te se bolesti nazivaju dišnim bolestima povezanim s prašinom i uključuju bolesti poput azbestoze. Ljudi s dišnim bolestima povezanim s prašinom mogu imati smanjenu mogućnost podnošenja tjelesne aktivnosti i smanjenu kvalitetu života. Istraživačko pitanje ovog Cochrane sustavnog pregleda glasi: poboljšava li tjelovježba mogućnost podnošenja tjelesnog napora i kvalitetu života ljudi oboljelih od dišnih bolesti povezanih s prašinom?

Zašto je ovaj sustavni pregled važan 
Vrlo je malo terapijskih postupaka dostupno ljudima oboljelima od dišnih bolesti povezanih s prašinom. Vježbanje poboljšava mogućnost podnošenja tjelesnog napora i kvalitetu života u bolesnika s drugim kroničnim dišnim bolestima. Međutim, vježbanje nije detaljno istraženo u ljudi s dišnim bolestima povezanim s prašinom.

Pronađene studije 
Autori su uključili dvije studije s ukupno 40 ljudi (35 iz jedne i 5 iz druge studije). Od uključenih sudionika, 21 ih je sudjelovalo u vježbanju, a 19 nije. Svi su bili muškarci u dobi između 55 i 86 godina. Oba programa vježbanja uključivala su vožnju biciklom i hodanje, a jedan je uključivao i vježbanje snage. U obje je studije vježbanje trajalo osam tjedana, a s dva do tri vježbanja po tjednu.

Ključni rezultati 
Odmah nakon vježbanja, ljudi su hodali prosječno 53,81 metara dalje u testu šestominutne šetnje negoli ljudi koji nisu odradili trening. Šest mjeseci nakon treniranja, ljudi su hodali 52,86 metara dalje u testu šestominutne šetnje negoli oni koji nisu vježbali. Ta poboljšanja mogućnosti podnošenja anpora bila su slična u ljudi oboljelih od intersticijske plućne bolesti povezane s prašinom i ljudi oboljelih od plućne bolesti povezane s azbestozom. Kvaliteta života se također poboljšala u ljudi koji su vježbali u usporedbi s onim ljudima koji nisu. Nitko nije opisao nepoželjne učinke kao posljedice vježbanja.

Kvaliteta dokaza 
Kvaliteta dokaza bila je vrlo niska zato što su pronađene samo dvije studije u kojima je sudjelovalo ukupno samo 40 ispitanika. Dakle, vjerojatno će se opisani zaključci promijeniti u budućnosti, kad se napravi još studija. Potrebne su veće studije kako bi se mogli potvrditi zaključci ovoga sustavnoga pregleda.