Kontroverze su izbile među istraživačima oko nastojanja da se usvoje testovi krvi i skeniranje mozga za dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti, umjesto kognitivnog probira koji se koristi desetljećima.
Petorici ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu dijagnosticirana je Alzheimerova bolest (AD) kao rezultat liječenja koje su primili desetljećima prije, pokazuju nova istraživanja. Znanstvenici su rekli da su to prvi poznati slučajevi medicinski stečenog AD-a kod živih ljudi, ali da nalaze treba tumačiti oprezno.
Alzheimerova bolest je teška progresivna bolest mozga koja nepovratno uništava sjećanja, mogućnost razmišljanja te samostalnog života. Iako uzroci nisu točno poznati, bolest karakteriziraju određene promjene u mozgu što uključuje odlaganje beta-amiloida koji djeluje toksično i dovodi do gubitka neurona i njihovih veza.
Alzheimerova bolest (AB) sve je značajniji javnozdravstveni problem. Prema Alzheimer Europe procijenjeno je da je 2018. godine bilo 9 780 678 oboljelih diljem Europe, a 65 876 oboljelih u Hrvatskoj. Zbog trenda starenja stanovništva pretpostavlja se da će se do 2050. godine ta brojka gotovo udvostručiti (18 846 286 oboljelih).
Nova istraživanja objavljena u American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine pretpostavljaju kako opstruktivna apneja u spavanju (OSA) ima ulogu u nakupljanju amiloida u mozgu, čime se povećava rizik za razvoj Alzheimerove bolesti.
Unatoč postojanju mnogobrojnih dokaza, uloga infekcije u etiologiji Alzheimerove bolesti zanemarena je, navode ugledni znanstvenici i stručnjaci u uvodniku časopisa Journal of Alzheimer's Disease kojim žele podići svijest o ovom pitanju.
Alzheimerova demencija je progresivna neurodegenerativna bolest mozga i najčešći uzrok demencije među starijom populacijom. Obzirom da je Hrvatska zemlja čije je prosječno stanovništvo jedno od najstarijih u Europi, potrebno je napraviti akcijski plan za borbu s Alzheimerovom bolešću, a to uključuje i kvalitetnu palijativnu skrb oboljelih u teškoj fazi bolesti.
