Kliničke manifetacije štetnog djelovanja lijekova su: glavobolja, ishemijski moždani udar, intracerebralna i ekstracerebralna hemoragija, koma, neurastenički simptomi, akutna i kronična encefalopatija, ekstrapiramidni poremećaji, cerebelarna ataksija, maligni neuroleptički sindrom, maligna hipertermija, polineuropatija, gluhoća, poremećaj neuromuskularne transmisije, miopatija i rabdomioliza.

Glavobolja
Glavobolja koja nastaje zbog primjene lijekova je najčešće mukla, "osjećaj pritiska", rijetko pulzirajućeg tipa. Uglavnom je zahvaćena cijela glava. Mogu je uzrokovati gotovo svi preparati za glavobolju, prekid uzimanja preparata kofeina, ergotamina ili amfetamina. Uzrokuju je i oralni kontraceptivi i drugi hormonski preparati. Glavobolju mogu uzrokovati i: nitrati, aminofilin, tetraciklin, simptikomimetici, i.v. primjena imunoglobulina, tamoxifen, H2- antagonisti, dipiridamol, interferon.

Ishemijski moždani udar
Ishemijski moždani udar rijetko uzrokuju lijekovi, ali moramo napomenuti da se o tom mogućem uzroku moždanog udara rijetko i razmišlja. Oralni kontraceptivi su poznati čimbenik rizika ishemijskog moždanog udara. I drugi hormonski preparati mogu biti osnova za nastanak moždanog udara. Različiti antihipertenzivi, prvenstveno zbog naglog snižavanja krvnog tlaka mogu biti rizični čimbenik. U svezu sa ishemijskim moždanim udarom dovode se i: ergotamin, amfetamin, kokain, simpatomimetici, i.v. primjena imunoglobulina, methotreksat, steroidne injekcije u nazalnu sluznicu.

Intracerebralna i ekstracerebralna hemoragija
Najčešći jatrogeni uzročnik intracerebralne i ekstracerebralne hemoragije su antikoagulansi. Međutim, hemoragiju mogu uzrokovati i fibrinolitički lijeklovi, inhibitori agregacije trombocita, amfetamin, kokain i simpatomimetici.

Epileptički napadi
Epileptički napadi nastaju rijetko kao posljedica primjene različitih lijekova. Opisuju se kao nuspojava primjene nekih antibiotika kao što su penicilin i isoniazid. Epileptički napadi bilježe se u primjeni anestetika, inzulina, naglog prekida uzimanja benzodiazepina i drugih sedativa kao i antiepileptika, ali i prekomjernih doza nekih antiepileptika, antidepresiva, aminofilina i teofilina, fenotiazina, pentazocina, tripelennamina, kokaina, meperidina, ciklosporina te nekih lijekova koji se koriste u onkološkom tretmanu.

Koma
Koma se registrira u slučaju neadekvatne primjene inzulina, barbiturata, benzodiazepina i drugih sedativa, nekih analgetika i sl.

Neurastenički simptomi, akutna i kronična encefalopatija
Akutnu i/ili kroničnu encefalopatiju uzrokuju preparti litija, cyclosporin, antikolinergici, agonisti dopamina, benzodiazepini i drugi sedativi, antihistaminici, neki antibiotici, antikonvulzivi, kortikosteroidi, H2-antagonisti, disulfiram, metotreksat i dr.

Ekstrapiramidna simptomatologija
Širok je spektar ekstrapiramidnih manifestacija uzrokovanih lijekovima; akutna distonija, diskinezije, akatizija, lijekovima uzrokovani parkinsonizam, tardivne diskinezije. Najčešće ih uzrokuju neuroleptici, antiemetici, dopaminski agonisti, levodopa, izuzetno rijetko antihipertenzivi starije generacije, flunarizin i cinarizn.

Cerebelarna ataksija
Ataksija se uglavnom opisuje kao osjećaj nesigurnosti, "zanošenja" pri hodu. Mogu je urzokovati fenitoin, karbamazepin, barbiturati, litium, acrylamid, 5-fluorouracil, cystosin arabinoza, procarbazin, hexamethylmelamin, vincristin, cyclosporin i dr.

Maligni neuroleptički sindrom
Maligni neuroleptički sindrom nastaje kao posljedica uzimanja neuroleptika.

Maligna hipertermija
Hipertermiju uzrokuju sukcinilkolinn, halotan i drugi opći anestetici.

Polineuropatija
Polineuropatija često nastaje u sklopu niza sistemskih bolesti, ali i primjene nekih lijekova. Najčešće se dovodi u svezu sa: izoniazidom, talidomidom, nitrofurantoinom, disulfiramom i nekim onkološkim lijekovima.

Optička neuropatija i gluhoća danas su rijetko uzrokovani lijekovima.

Poremećaj neuromuskularne transmisije
Neuromuskularnu transmisiju ugrožavaju penicilamin, mišićni relaksansi, prokainamid, magnezij, kinin, aminoglikozidi, interferon-a.

Miopatija i rabdomioliza
Miopatija i rabdomioliza nastaju upotrebom pentazocina, kortikosteroida, tiroksina, antimalaričkih lijekova, kolhicina, antilipemika, zidovudina, ciklosporina, diuretika i dr.

Literatura
Zaidat OO, Lerner AJ. The little black book of neurology. St.Louis: Mosby, 2002.
Poeck K. Neurologia. Berlin: Springer-Verlag, 1992.
Mumenthaler M, Mattle H, Taub E. Neurology. New York: Thieme, 2002.