Osnovna podloga ovakve prognoze je tijek epidemijskog procesa gripe u zemljama južne hemisfere gdje je u rujnu 2011. završena epidemija gripe.

U Argentini, Australiji, Čileu, Novom Zelandu prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije o broju laboratorijski potvrđenih izolata virusa gripe i izrađenim grafikonima mogu se uporediti epidemijski procesi posljednje tri sezone što je prikazano na slikama 1. i 2.

 

 

 

 

Iz ovih ilustracija SZO i nacionalnih institucija za javno zdravstvo Australije i Novog Zelanda razvidno je da je epidemija gripe u zemljama južne hemisfere prošla kao svaka uobičajena sezonska gripa slabog intenziteta: tek nešto iznad bazične crte za normalnu sezonsku aktivnost pojave gripi nalik bolesti.

Pošto se više ne bilježi broj umrlih kao 2009. godine ne može se dati usporedba osim za Australiju. U Australiji je u sezoni gripe 2009. od virusa gripe A H1N1 09 umrlo 191 ljudi, 2010. godine umrlo 20 ljudi, a 2011. godine 10 ljudi.
Stoga, ako su na obje hemisfere isti virusi gripe u cirkulaciji, jednaki klimatski uvjeti umjerenog klimatskog područja, sličan genski sastav stanovništva, tada epidemijski proces gripe u zemljama sjeverne hemisfere ne može biti bitno različit.
Dakle, u sezoni 2011/12. godine iza polovice siječnja očekuje nas epidemija uobičajene sezonske gripe slabe jačine!

Treba li se cijepiti?

I prijašnjih godina prim. Smoljanović je naglašavao da se zdrave osobe ne trebaju cijepiti protiv sezonske gripe pa tako niti protiv gripe A H1N1 09 tzv. svinjske gripe.
Ponovno ostaje pri istoj tvrdnji s jednim dodatkom: Sustavno, masovno cijepljenje ne treba provoditi niti kod osoba starijih od 65 godina niti kod zdravstvenih radnika.
Zašto ovaj dodatak?
Iskustva proteklih sezona od pojave virusa gripe A H1N1 09 s registriranjem laboratorijski potvrđenih dijagnoza ukazala su i potvrdila poznato:
Nacionalna zaštita protiv gripe najbolje se postiže aktivnim prokužavanjem stanovništva preboljevanjem gripe koja ostavlja trajan imunitet!
Potvrda tome su slijedeći primjeri, usporedba Argentine i Novog Zelanda te Velike Britanije i Poljske.

Pred sezonu gripe 2010. godine Argentina i Novi Zeland procijepili su proporcionalno isti broj stanovništva: 25%. Međutim, gospodarski bogatiji Novi Zeland 2010. godine ima značajno veću smrtnost od slabije gospodarski razvijene Argentine. Objašnjenje: Argentinu je 2010. godine više zaštitio aktivno stečen imunitet preboljevanjem gripe 2009. godine nego je to moguće postići cijepljenjem stanovništva.

Poljska za sezonu gripe 2009/10 koja je bila monotipna epidemija izazvana virusom gripe A H1N1 09 nije procijepila nijednog svog građanina. Javnosti je pozant pristup poljske ministrice zdravstva dr. Ewe Kopacz koja se jedina usprotivila kupovini cjepiva protiv virusa gripe A H1N1 09. Suprotno tome, Velika Britanija je utrošila ogromna sredstva na protuvirusne lijekove i cjepiva što je u više navrata žestoko kritizirano u njihovom parlamentu. Već godinama starije stanovnike od 65 godina u Velikoj Britaniji procijepljuje se protiv gripe zavidno visokim obuhvatom preko 70%. Poljska procjepljuje skromnih 10 % svojih starih stanovnika. Unatoč toliko velike razlike u cijepnim obuhvatima suprotno očekivanom Velika Britanija je u sezoni gripe 2010/11 imala statistički značajno veću stopu smrtnosti od gripe nego Poljska u istoj sezoni ( 0,46/100.000 vs. 0,17/100.000). Sigurno je jedno da genske razlike Poljaka u odnosu na Britance nisu tome razlog koliko je to veći aktivni imunitet koji je postignut prirodnim prokužavanjem gripom. Energične protuepidemijske mjere koje su Britanci skupo platili 2009. godine vratile su im se kao bumerang. Smanjili su stvaranje većeg stupnja prirodnog imuniteta kojeg sljedeće godine nisu mogli nadomjestiti visokim cijepnim obuhvatom. Još jedna potvrda: Prirodno stečen imunitet je najbolja zaštita u budućnosti!

Hrvatska; usporedba sezone gripe 2009/10. sa sezonom 2010/11. godine

Krivulje broja laboratorijski potvrđenih bolesnika od gripe A H1N1 09, jednako kao i krivulja broja umrlih od gripe A H1N1 09 u obje sezone gripe, gotovo su identične. Epidemijski procesi gripe u dvije sezone ne pokazuju razlike.
Jedina razlika u dvije sezone gripe je ta što je prve sezone cijepljeno manje od 20.000 Hrvata, dok je u drugoj sezoni cijepljeno preko pola milijuna Hrvata (više od 12 % ukupnog stanovništva). Između dvije sezone gripe unatoč značajnim razlikama u obuhvatima cijepljenja nema razlika u pobolu i smrtnosti! Jednaki je broj oboljelih i umrlih od gripe kada se nije gotovo nitko cijepio kao kada je cijepljeno 12 % stanovništva.
Može li se govoriti o učinkovitost cjepiva u Hrvatskoj u sezoni 2010/11. u odnosu na sezonu 2009/2010. godine?!

Brojni još uvijek koriste za epidemiju gripe izavane virusom A H1N1 09 2009 naziv „pandemijska" gripa.

Po čemu bi to gripa A H1N1 09 2009. godine u Hrvatskoj (crvena crta) pa i čitavom svijetu bila „pandemijska"? Postoji li ikakva razlika u odnosu na prethodne sezone gripe i na posljednju sezonu 2010/11. godine? Nema razlike! Nije bilo „pandemije"! Korištenje pojma „pandemija" je zlouporaba!

„Višak smrtnosti“

I ovaj termin se uvelike zloupotrebljava. Iz kretanja broja prijava upala pluća i prijava laboratorijski potvrđenih bolesnika od gripe usporedite je li opravdano višak smrtnosti pripisivati samoj gripi.

Razvidno je da krivulja prijava upala pluća ne slijedi prijave laboratorijski potvrđenih bolesnika od gripe. Nije sama gripa uzrokom viška smrtnosti od upala pluća. Dakle nije višak smrtnosti posljedica gripe već je to oduvijek poznati zimskosezonski višak smrtnosti.
Naši mudri stari ljudi govorili su od pamtivijeka: „Ne znam sinko, hoću li prezimiti!"

Koliko bitno „prezimljenju" pomaže cjepivo protiv gripe?

Ovaj dijagram iz Japana iz jednog njihovog doma za stare ljude prikazuje kretanje broja umrlih od različitih uzroka po danima neposredno nakon cijepljenja od gripe.

Kolika je učinkovitost cijepljenja protiv gripe?

Desetljećima smo ponavljali: cijepljenje protiv gripe je relativna zaštita. Štiti više od 80 %.
Međutim, nismo govorili istinu. Ugledni časopis Lancet je objavio metaanalizu: sadašnja cjepiva protiv gripe štite prosječno 57% (17% do 75%). Dakle, cjepivo praktično rečeno štiti tek svakog drugog cjepljenika!
Iz tog razloga specifičnu mjeru zaštite stanovništva cjepivima ovako slabe učinkovitosti nema opravdanja masovno primjenjivati. Ona se može individualno koristiti kod vitalno zdravstveno ugroženih bolesnika uz, naravno, prethodnu obavještenost cjepljenika da je zaštita cijepljenjem tek nešto veća od 50%. Ako je to osoba starije životne dobi, oštećenog imunološkog odgovora, tada je njegova zaštita cijepljenjem značajno niža od prosječne 57% -tne zaštićenosti.
Na nacionalnoj razini trebalo bi razmisliti koliko je opravdano trošenje značajnih sredstava na nabavku cjepiva veoma ograničene učinkovitosti. Vlade mnogih, pa i razvijenih zemalja, ne cijepe „besplatno" protiv gripe.
Osobno sam uvjerenja da bi uputnije bilo sredstva za cijepiva protiv gripe slabe učinkovitosti utrošiti za nabavku aparata za potpomognuto disanje (respiratora) i aparata za izvantjelesno obogaćivanje krvi kisikom (ECMO) kojeg bi trebale imati sve vodeće županijske bolnice i to ne samo zbog gripe!