Uvod

Za razliku od većine drugih sisavaca, ljudi ne mogu sintetizirati askorbinsku kiselinu.

Vitamin C odnosno askorbinska kiselina u ljudskom je tijelu kofaktor različitih enzima te kao takav sudjeluje u brojnim procesima u organizmu. Centralnu ulogu vitamin C ima u posttranslacijskoj modifikaciji kolagena, zbog čega u njegovom manjku dolazi do oštećenja strukture kolagena i, posljedično do fragilnosti stijenki krvnih žila i usporenog cijeljenja. Ostali procesi u kojima sudjeluje vitamin C uključuju transport dugolančanih masnih kiselina, sintezu neurotransmitera noradrenalina, metabolizam prostaglandina i sintezu dušikovog monoksida. Za razliku od većine drugih sisavaca, ljudi (i ostali primati) ne mogu sintetizirati askorbinsku kiselinu. Važni izvori vitamina C u prehrani su citrusi, krumpir, rajčica, jagode, kupus, brokula i razno drugo povrće i voće.

Opisi kliničkih manifestacija manjka vitamina C datiraju još od vremena starog Egipta, a skorbut je bio važan uzrok morbiditeta i mortaliteta u Europi posebice u 40-tim godinama 19. stoljeća, u doba tzv. Velike gladi u Irskoj. U to je vrijeme sjevernu i zapadnu Europu pogodila nestašica krumpira, tad važnog izvora kalorija i vitamina C. Danas se manjak vitamina C često percipira kao bolest prošlosti koja je pogađala mornare na dalekim putovanjima, no pregledom literature i danas se nalaze prikazi slučajeva teškog deficita vitamina C. Nadalje, u velikoj studiji provedenoj u SAD-u na uzorku od 15769 osoba u dobi između 12 i 74 godina nađen je deficit vitamina C kod 14% muškaraca i 10% žena, definirano prema razini vitamina C u serumu ispod 11 umol/L.

Preporučeni dnevni unos vitamina C

Trudnice, dojilje i stariji odrasli imaju veće potrebe za vitaminom C.

Preporučeni dnevni unos vitamina C kreće se oko 15 − 45 mg za djecu, oko 75 mg za žene te oko 90 mg dnevno za muškarce. Trudnice, dojilje i stariji odrasli imaju veće potrebe za vitaminom C te se preporuča unos do oko 120 mg dnevno. Za navedene se količine pretpostavlja da predstavljaju minimalni unos potreban za prevenciju skorbuta.

Metabolizam vitamina C

Askorbinska kiselina apsorbira se u tankom crijevu, a udio apsorpcije se smanjuje s veličinom unosa. Uz dnevni unos do 100 mg askoribinska se kiselina praktički u cijelosti apsorbira, dok kod primjene farmakoloških doza većih od 1000 mg dnevno postotak apsorpcije može pasti ispod 50%. Razina u krvi regulira se na razini bubrega ravnotežom između filtracije i tubularne reapsorpcije, tako da se višak vitamina C izlučuje urinom.

Osobe pod rizikom za manjak vitamina C

Pušači imaju značajno niže koncentracije askorbinske kiseline u serumu od nepušača

Pod rizikom za manjak vitamina C su osobe s nedostatnim unosom vitamina C zbog nekvalitetne prehrane. Navedeno se posebno odnosi na siromašne osobe čija prehrana ne sadrži dovoljno voća i povrća, ovisnike o alkoholu ili drogama. Također su pod rizikom starije i nemoćne institucionalizirane osobe s višestrukim komorbiditetima. Također su pod rizikom psihički bolesne osobe, npr. s autizmom, koje habitualno konzumiraju samo mali spektar namirnica koji ne sadrži dovoljno vitamina C. Prema nekim istraživanjima pušači imaju značajno niže koncentracije askorbinske kiseline u serumu od nepušača te imaju povećani obrtaj vitamina C za oko 40% zbog čega su pod rizikom za razvoj deficita.

Kliničke posljedice manjka vitamina C

Simptomi skorbuta prvenstveno su posljedica manjkave sinteze kolagena i posljedične fragilnosti stijenki krvnih žila, slabosti veziva i otežanog cijeljenja.

Manjak vitamina C uzrokuje skorbut, bolest za koju je karakteristična hemoragijska dijateza. Simptomi i znakovi bolesti prvenstveno su posljedica manjkave sinteze kolagena i posljedične fragilnosti stijenki krvnih žila, slabosti veziva i otežanog cijeljenja. Kliničke manifestacije uključuju petehije, perifolikularna krvarenja i lako nastajanje modrica. Najspecifičniji znakovi manjka vitamina C su folikularne hiperkeratoze i perifolikularna krvarenja. Također dolazi do upale gingiva, artralgija. Rane otežano zarastaju i može doći do pojave ulkusa. Gingivitis može biti prominentan i uključivati krvarenje iz desni, povlačenje desni i zubni karijes, a može doći i do ispadanja zubiju. Mogu se javiti i artralgije, oticanje zglobova, te krvarenja u mišiće ili periost. Također može doći do konstitucionalnih simptoma poput umora i zaduhe uslijed anemije. Do razvoja opisane kliničke slike dolazi kroz nekoliko mjeseci prehrane s nedovoljnom količinom vitamina C. 

Klinički pristup suspektnom manjku vitamina C

Manjak vitamina C je klinička dijagnoza budući da vrlo mali broj laboratorija ima mogućnost mjerenja razine vitamina C.

Manjak vitamina C u principu je klinička dijagnoza isključenja budući da vrlo mali broj laboratorija ima mogućnost mjerenja razine vitamina C. Dijagnoza se postavlja temeljem anamneze prehrane s nedostatnim unosom vitamina C i prisutnim kliničkim manifestacijama skorbuta. Laboratorijsko određivanje koncentracije vitamina C u plazmi ili leukocitima rijetko je dostupno, a nije niti uvijek pouzdani indikator ukupnih tjelesnih zaliha ovog vitamina. Naime, u slučaju nedavnog unosa može doći do normalizacije vitamina C u plazmi, iako su tkivne zaliha još uvijek niske. Stoga je važno poznavati kliničke manifestacije manjka vitamina C, uzeti detaljnu anamnezu prehrambenih navika, pregledati osobu s posebnim osvrtom na kožu i gingive te postaviti sumnju na ovu dijagnozu. Budući da uz terapiju vitaminom C dolazi do promptnog kliničkog odgovora, dijagnoza skorbuta se u praksi potvrđuje ex iuvantibus. Terapija uključuje nadoknadu vitamina C i promjenu prehrane odnosno liječenje uzroka deficita. Preporučene doze za odrasle osobe kreću se između 300 i 1000 mg dnevno kroz mjesec dana. Mnogi konstitucionalni simptomi smanjuju se već kroz 24 h, dok je za prestanak kožnih krvarenja potrebno i nekoliko tjedana. Puni oporavak bolesnika uz nadoknadu vitamina C očekuje se kroz 3 mjeseca.

Moguće nuspojave terapije visokim dozama vitamina C

Uzimanje vrlo visokih doza vitamina C može povećati rizik od formiranja oksalatnih mokraćnih kamenaca.

Vitamin C načelno se smatra neškodljivim te se višak unijetog vitamina izluči urinom. No, kod uzimanja velikih doza vitamina C moguća je pojava probavnih tegoba. Nadalje, uzimanje vrlo visokih doza vitamina C (u gramima) može povećati rizik od formiranja oksalatnih mokraćnih kamenaca. Osobama s anamnezom mokraćnih kamenaca građenih od kalcijevog oksalata preporuča se ograničenje dnevnog unosa vitamina C. Također se preporuča izbjegavanje suplemenata vitamina C osobama s preopterećenjem tjelesnih zaliha željeza, budući da su u njih rijetko opisane srčane aritmije.

Literatura

1. UpToDate database: Vitamin supplementation in disease prevention. Datum zadnjeg pristupa 29.12.2021.
2. UpToDate database: Overview of water-soluble vitamins. Datum zadnjeg pristupa 28.12.2021.
3. Velandia B, Centor RM, McConnell V, Shah M. Scurvy is still present in developed countries. J Gen Intern Med. 2008 Aug;23(8):1281-4.
4. Hampl JS, Taylor CA, Johnston CS. Vitamin C deficiency and depletion in the United States: the Third National Health and Nutrition Examination Survey, 1988 to 1994. Am J Public Health. 2004;94:870–5.
5. Baradhi KM, Vallabhaneni S, Koya S. Scurvy in 2017 in the USA. Proc (Bayl Univ Med Cent). 2018 Mar 12;31(2):227-228.