U posljednje je vrijeme zabilježeno sve više slučajeva Chagasove bolesti u Europi, Sjevernoj Americi i Australiji. Nova studija objavljena u časopisu The Pediatric Infectious Diseases Journal opisuje seriju od 45 slučaja Chagasove bolesti u djece liječene u Španjolskoj i Švicarskoj.

Chagasova bolest potencijalno je fatalna zoonoza uzrokovana parazitom Trypanosoma cruzi. Zbog intenzivnih internacionalnih migracija iz Latinske Amerike, sve se češće javlja u Europi, no pažnja javnog zdravstva nije dovoljno usmjerena na ovu novu epidemiološku pojavu. Uz to, svijest kliničara o njoj često je nedostatna. Do sada nisu objavljene informacije o kliničkim karakteristikama Chagasove bolesti u djece.

Autori ove studije pregledali su povijesti bolesti sve djece mlađe od 18 godina koja su oboljela od Chagasove bolesti i koja su liječena u 2 bolnice, u Barceloni i u Ženevi u periodu od siječnja 2004. do srpnja 2012. godine.

Identificirano je 45 slučajeva. Bolesnici su bili u dobi od 1 do 18 godina, a bili su porijeklom iz Bolivije (n=41), Argentine (n=3) i Nikaragve (n=1). Njih 40% rođeno je u Europi, a ostali u Latinskoj Americi. Osim dva slučaja koja su zadovoljavala kriterije za akutnu kongenitalnu infekciju, transplacentarni prijenos bio je put zaraze za djecu rođenu u Europi koja nikada nisu putovala u druge zemlje. Za one koji su rođeni u Latinskoj Americi, to je također bio najvjerojatniji put zaraze, iako se ni vektorska transmisija nije mogla formalno isključiti.

Za dvoje djece (4,4%) je infekcija dijagnosticirana tijekom akutne faze, a kod ostalih tijekom kronične faze infekcije. Jedna djevojčica, 9-godišnjakinja iz Bolivije, prezentirala se gastrointestinalnim oblikom kronične infekcije u obliku megaezofagusa koji je potvrđen radiološkim i endoskopskim pregledima. Svi ostali bolesnici bili su u neodređenoj fazi kronične bolesti. Ni jedno dijete nije se prezentiralo, niti je tijekom praćenja razvilo promjene u EKG-u koje bi upućivale na kardiološku komplikaciju. 

Od 41 liječenog djeteta, 40 (97,6%) ih je završilo 60-dnevnu terapiju. 32 djece (85,4%) je primalo benznidazol, 5 (12,2%) je primalo nifurtimoks, dok je jedno dijete primilo oba lijeka, jedan za drugim. Zabilježena su 2 prekida uzimanja lijeka zbog nuspojava. Najčešće nuspojave su bile osip (24,4%), anoreksija ili nedostatan porast tjelesne mase (14,6%) i anemija (2,4%). 29 (64,4%) djece je nakon 5 godina praćeno serološki, a petoro od njih je izliječeno (17,2%).

U zaključku se navodi da je pedijatrijska Chagasova bolest nadolazeći zdravstveni problem u Europi. Potrebno je više naglaska staviti na probir trudnica koje su u rizičnoj skupini i njihove novorođenčadi u slučajevima infekcije zabilježene u starije djece ili rođaka. Pedijatri imaju ključnu ulogu u informiranju obitelji i preporučivanju testiranja u rizičnim situacijama.