Hrvatski dan moždanog udara, 21. 6.
Marija Škes, mag. educ. reh.
20.06.2024.
Hrvatski dan moždanog udara obilježava se s ciljem poboljšanja prevencije i znanja o ovom neurološkom poremećaju po uzoru na Svjetski dan moždanog udara (29. listopada) kojeg je proglasila Svjetska organizacija za moždani udar. Svake druge sekunde u svijetu netko doživi moždani udar, a svakih šest sekundi jedna osoba umre od moždanog udara, bez obzira na dob ili spol.
Tijekom godine oko 17 milijuna ljudi u svijetu doživi moždani udar, od čega šest milijuna umre od posljedica. Iako su i obolijevanje i smrtnost u opadanju, kako kod nas tako i na svjetskoj razini, recentni pokazatelji o moždanom udaru potvrđuju da se još uvijek nedostatno radi na suzbijanju rizičnih čimbenika pojave moždanog udara. U dvije trećine bolesnika s preboljenim moždanim udarom ostaje različiti stupanj onesposobljenosti za svakodnevno samostalno funkcioniranje, dok je kod trećine bolesnika onesposobljenost trajna. Obilježavanjem dana moždanog udara želi se informirati građane o važnosti preventivnih aktivnosti i promociji zdravog životnog stila te liječenja i rane rehabilitacije osoba koje su doživjele moždani udar.
Rizični čimbenici ili stanja koja mogu dovesti do moždanog udara:
Rizični čimbenici ili stanja koja mogu dovesti do moždanog udara:
- povišen krvni tlak,
- pušenje i alkohol,
- tjelesna neaktivnost i debljina,
- neregulirana šećerna bolest (dijabetes),
- bolesti srca,
- stres,
- starija dob.
Upozoravajući znaci prije moždanog udara
Određenom broju moždanih udara prethode „upozoravajući znaci" - prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale TIA-u imaju i značajno veći rizik nastanka moždanog udara. Bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu neurološku obradu kako bi se utvrdio njezin uzrok.
