Cilj Odrediti post-mortem interval kod spaljenih ostataka koristeći entomološki pristup.

Postupci Proveli smo dva pokusa – ljeti i zimi 2007. u polju u predgrađu Milana koristeći četiri svinje od 60 kg: dvije za svaki pokus. Jedan leš svinje spaljen je do stupnja 2-3 Glassman-Crowove ljestvice, dok drugi leš nije spaljen i služio je kao kontrola. Proveli smo makroskopske, histološke, i entomološke analize kako bi opisali proces razgradnje i prikupili podatke potrebne za određivanje minimalnog post-mortem intervala.

Rezultati U zimskom dijelu pokusa, prva aktivnost kukaca na spaljenom lešu primijećena je u trećem tjednu (Calliphora vomitoria), dok je na početku četvrtog tjedna primijećen porast broja vrsta. U ljetnom dijelu pokusa, odrasle muhe i prve „instar“ ličinke (Phormia regina) pojavile su se nekoliko minuta/sati nakon izlaganja leša. Kako u zimskom tako i u ljetnom pokusu, muhe koje pripadaju prvom kolonizacijskom valu (Calliphoridae) pojavile su se u isto vrijeme na spaljenim i kontrolnim svinjama, dok su se druge vrste (Diptera i Coleoptera) pojavile ranije na spaljenim svinjama.

Zaključak U forenzičkoj praksi, spaljena tijela su među najmanje istraženim područjima entomološkog istraživanja jer se pretpostavljalo da ona nisu pogodna za kolonizaciju kukcima. Entomološki pristup određivanju post-mortem intervala pokazao se korisnim, iako su potrebna daljnja istraživanja na većim uzorcima.

Stefano Vanin, Emma Zanotti, Daniele Gibelli, Anna Taborelli, Salvatore Andreola, Cristina Cattaneo