Dijagnoza gubitka kose postavlja se nakon pomnog uzimanja informacija od žene, uključujući i obiteljsku povijest bolesti. Potrebno je razmotriti različite moguće uzroke gubitka kose pa uz klinički pregled mogu biti potrebni i različite laboratorijske pretrage. Gubitak kose kod žena može negativno djelovati na samopouzdanje, umanjiti kvalitetu života te žena zbog gubitka kose može osjećati da nije privlačna, sram, neugodu i emocionalni stres. Ovaj Cochrane sustavni pregled istražio je u medicinskoj literaturi koji je pristup liječenju gubitka kose „ženskog uzorka“ najbolji, kako bi se ženama i kliničarima pomoglo u donošenju informirane odluke o primjerenim terapijama.
U sustavni pregled uključene su 22 kliničke studije s ukupno 2349 žena. Autori su za više od polovice studija procijenili da imaju visok rizik od pristranosti, dok za ostale rizik od pristranosti nije bio jasan. Šest uključenih studija financirala je farmaceutska industrija pa je to bio jedan od potencijalnih uzroka pristranosti.
Rezultati su pokazali da je minoksidil učinkovitiji nego placebo. U 4 studije je udio žena kod kojih je zabilježen umjeren ponovni rast kose bio duplo veći u skupini liječenoj minoksidilom nego u placebo skupini. U 7 studija (uključujući i spomenute 4) zabilježeno je značajno povećanje ukupnog broja dlaka po centimetru kvadratnom u skupini liječenoj minoksidilom, u usporedbi s placebo skupinom. Nije bilo razlike u broju nuspojava između skupine koja je dvaput dnevno liječena minoksidilom i placebo skupine, osim u skupini koja je primala dvaput dnevno 5%-tni minoksidil, kod koje je zabilježen rast kose na drugim dijelovima kože, osim skalpa. Nuspojave su uglavnom bile blage, uključujući svrbež, nadraženost kože, dermatitis i rast kose izvan skalpa. Minoksidil se ne bi smio koristiti kod trudnica i dojilja. Većina drugih postupaka i usporedbi analizirana je samo u jednoj studiji, koje su ocjenjene visokim rizikom od pristranosti, ili nisu analizirale ishode definirane u ovom sustavnom pregledu. Stoga se o drugim terapijama, njihovoj učinkovitosti i sigurnosti, ne mogu donijeti čvrsti zaključci.
Iako je općenito prihvaćeno da se vrlo brzo nakon prestanka liječenja kosa opet počne brzo gubiti, nijedna studija nije prikazala podatke o održivosti učinka koji je postignut terapijom, niti mogući učinak ponovnog rasta kose, primjerice tako što je analizirana količina vremena koja je ženama potrebna za uređivanje kose ili kroz uporabu perika.
Potrebna su nova istraživanjima, koja će dati dokaze o učinkovitosti liječenja, a isto tako i o dugoročnim učincima liječenja nakon prestanka uzimanja terapije.