Cifrić, redoviti profesor na odsjeku za sociologiju zagrebačkog Filozofoskog fakulteta, u uvodu napominje kako su se potkraj 20. i početkom 21. stoljeća u suvremenom društvu i okolišu dogodile dvije velike krize - prva unutar društva i modernih sistema u cjelini koja se može nazvati međunarodnom, političkom i krizom upravljanja, i druga koja se odnosi na okoliš. Niz pojedninačnih kriza stvara socijalnoekološku krizu, tj. povezani proces socijalne i ekološke krize, i cjelokupno utječe na cijelo čovječanstvo i njegovu perspektivu, upozorava Cifrić.

U Leksikonu su navedeni pojmovi primjenjivi u različitim znanostima, primjerice sociologiji, filozofiji, ekologiji, biologiji, teologiji, antropologiji, pedagogiji i drugim, koncipiran je interdisciplinarno kao što je i samo istraživačko područje socijalne ekologije.

Leksikon sadržava 991 natuknicu. Pisane su tako da se osim kratkog određivanja pojma navode i njegovo objašnjenje kod drugih autora te kako ga shvaća Cifrić.

Neke su natuknice kratke, neke opsežne, ovisno o procjeni njihova značenja za samu socijalnoekološku misaonu orijentaciju. Neke su stanovita inovacija u kontekstu suvremene literature i aktualne zbilje, smatra autor. On je u Leksikon uvrstio i pojmove poput "dužničko ropstvo u prirodi", "dan ekološkog duga", "ruža kulturne evolucije", "društveni prirodni odnos", "filozofija žrtvenog jarca", "socijalnoekološki metabolizam", "antropobiotička ekumena", "žablji sindrom", "čovjekov prirodni paradoks", "epistemologija lovca i osvajača", "filtriranje znanja", "ekologija vremena", "kulturna entropija", "menadžment vremena", "kultura nasilja", "otuđeni sistemi", "susvijet" i drugi.

Prema autorovu mišljenju Leksikon nije samo skup pojmova različitih znanstvenih disciplina koje ulaze u opus socijalne ekologije nego i određena informacijska prilagodba potrebama suvremenog paradigmatskog mišljenja.

Socijalna ekologija je socijalna znanstvena disciplina nastala kao "produkt" povezivanja socijalnih i prirodnih znanosti u novo istraživačko interdisciplinarno područje i u skladu s tim istražuje prostorne i vremenske odnose društvenoga (čovjekova) života i okoliša u povijesnoj i aktualnoj perspektivi, naglašava Cifrić.

U užem smislu neki je shvaćaju kao sociološku disciplinu koja istražuje socijalne uzroke i posljedice utjecaja društva na okoliš, a drugi kao ekološku disciplinu koja istražuje utjecaj prirode i okoliša na društvo, odnosno posljedice ekoloških utjecaja na društvo. U osnovi je, tvrdi autor, riječ o jedinstvenom predmetu proučavanja s dva sapekta: socijalnog i ekološkog, zato Leksikon nije samo sociološki ni prirodnoznanstveni nego socijalnoekološki.

Djelo će poslužiti boljem razumijevanju suvremenog odnosa društva i okoliša, kao i za ekološku edukaciju, njegov je cilj pridonijeti znanstvenom konsenzusu o potrebi novog scenarija izlaska iz socijalnoekološke krize kao koncepta nove velike transformacije na osnovama ekosocijalno-tržišnog gospodarstva, zaključuje Cifrić.