Cilj rada: Istražiti razlikuju li se majke i očevi djece s intelektualnim teškoćama, koja se liječe u Službi za psihofiziološke i govorne poteškoće Doma zdravlja u Mostaru, Centru za djecu s posebnim potrebama »Marija naša nada« u Širokom Brijegu te Centru »Nazaret« u Mostaru, u zaštitnim čimbenicima (suočavanje sa stresom, crte ličnosti i kvaliteta braka) i prilagodbi (izraženost psihičkih i tjelesnih simptoma te ugodnog i neugodnog raspoloženja).

Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 30 bračnih parova, 30 majki i 30 očeva, roditelja djece s intelektualnim teškoćama, koja se liječe u Službi za psihofiziološke i govorne poteškoće Doma zdravlja u Mostaru, Centru za djecu s posebnim potrebama »Marija naša nada« u Širokom Brijegu te Centru »Nazaret« u Mostaru. Materijali su uručeni roditeljima prilikom dolaska djeteta na kontrolni pregled defektologu. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 1. 9. 2010. do 1. 5. 2011. godine. U istraživanju je upotrijebljena anketa koja se sastojala od pet upitnika: standardizirani Upitnik suočavanja sa stresom, standardizirani Upitnik izraženosti subjektivnih zdravstvenih simptoma, standardizirani Upitnik kvalitete braka, standardizirani Upitnik ljestvice raspoloženja i Upitnik petofaktorskog modela ličnosti. Istraživanje je bilo anonimno. Prikupljeni su podaci testirani odgovarajućim statističkim metodama.

Rezultati: Majke učestalije (P=0,005) i intenzivnije (P=0,005) doživljavaju subjektivne zdravstvene simptome nego očevi. Majke učestalije (P=0,043) i intenzivnije (P=0,033) doživljavaju gastrointestinalne simptome nego očevi. Sklonije su i učestalim (P=0,000) i intenzivnijim (P=0,001) pseudoneurološkim simptomima. Simptomi gripe su učestaliji (P=0,008) i intenzivniji (P=0,005) kod majki. Nisu pronađene statistički značajne razlike u učestalosti i intenzitetu muskuloskeletnih i alergijskih simptoma. Očevi su emotivno stabilniji od majki (P=0,000). U ostalim zaštitnim čimbenicima (model ličnosti, suočavanje sa stresom i kvaliteta braka) nisu pronađene statistički značajne razlike. Nije pronađena statistički značajna razlika u mjerama prilagodbe (ljestvica raspoloženja).

Zaključak: S obzirom na mjere prilagodbe, majke i očevi djece s intelektualnim teškoćama razlikuju se u ukupnoj učestalosti i intenzitetu subjektivnih zdravstvenih simptoma. Ovdje se posebno ističu gastrointestinalni, pseudoneurološki simptomi i simptomi gripe. U pogledu zaštitnih čimbenika očevi su emocionalno stabilniji od majki.

Mladenka Vukojević, Dragica Grbavac, Božo Petrov, Mario Kordić