Parodontitis predstavlja veliku infektivnu opasnost za cijeli organizam jer otpuštajući mikroorganizme, njihove produkte te medijatore upale u krvotok može djelovati na udaljene organe i tkiva.

Navedena činjenica smanjila je granice između medicine i stomatologije te je promjenom razmišljanja došlo do razvoja potpuno novog područja u parodontologiji koje je nazvano „parodontna medicina".

Tijekom prošlog desetljeća sve veći broj znanstvenih činjenica upućuje na snažnu povezanost parodontnih bolesti i sistemnih stanja i bolesti kao što su: ateroskleroza, kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti, prijevremeni porođaj, dijabetes i plućne bolesti.

Najviše istraživanja bilo je usmjereno na povezanost između parodontitisa i ateroskleroze s obzirom da imaju mnogo zajedničkih, potencijalnih patofizioloških mehanizama, kompleksne su etiologije te dijele brojne rizične faktore, među kojima je najznačajniji status pušača. Pronađeni su dokazi koji povezuju parodontitis s povećanim rizikom za aterosklerozu i tromboemboličkim zbivanjima.

Parodontitis trudnica može povećati rizik za prijevremeno rođenje i smanjenu porođajnu težinu djeteta.

Uloga dijabetesa kao faktora rizika za parodontitis istražena je ranije, ali određen broj studija ukazuje da možda postoji i dvosmjerni odnos, u skladu s koncepcijom da infekcija može doprinijeti oslabljenoj metaboličkoj kontroli dijabetesa.

Rezultati mnogobrojnih studija i razvoj parodontne medicine doveli su do plodonosne suradnje s kolegama u medicini i otkrili mnoga nova saznanja koja potvrđuju da je usna šupljina integralni dio ljudskog tijela te da sistemsko zdravlje mora uključivati oralno i parodontno zdravlje.

Darije Plančak, Ivan Puhar