Tim istraživača, predvođe s dr Guillermom Cuervom iz Sveučilišne bolnice Bellvitge u Barceloni, uključio je u istraživanje hospitalizirane bolesnike s kandidemijom u razdoblju od 2005. do 2011. godine iz tri države, Španjolske, Argentine i Brazila.

Statini su pokazali neočekivano dobar učinak na imunomodulatore. U bolesnika s kandidemijom, vrlo teškom infekcijom kod koje su kvasnice prisutne u krvi, ovaj učinak bi mogao biti značajan, istaknuo je dr. Guillermo Cuervo.

Usporedbom bolesnika bez statina i na statinima, utvrđeno je da su bolesnici koji su primali statine bili stariji (P=.004), imali dijabetes (P=.001), renalnu bolest (P=.021), bolest srca (P,.001), transplantaciju organa (P=.026) i neki kirurški zahvat (P=.002).

Najčešći uzrok kandidemije je bio nepoznat izvor (48% i 49%), vezan uz kateter (23% i 19%), mokraćni sustav (10% i17%) i ezofagitis (8% i 3%) bez značajnih razlika između promatranih grupa.

Ukupna 30-dnevna smrtnost u grupi liječenih statinima bila je 41% u odnosu na grupu bez statina, 48%. Samo je u 5% bolesnika liječenih statinima zabilježena rana smrtnost nakon 5 dana u odnosu na kontrolu grupu u kojoj je rana smrtnost bila 17% (P=.011).

Istraživači su istaknuli da ovaj učinak nije potvrđen s drugim kardiovaskularnim lijekovima kao što su acetilsalicilna kiselina, beta blokatori i ACE inhibitori.

"Bolesnici koji su na kroničnoj terapiji statinima i imaju epizodu kandidemije, trebaju nastaviti terapiju, ako je to moguće", istaknuo je dr Guillermo Cuervo.

Potrebno je napraviti prospektivno kontrolirano istraživanje kako bi se utvrdila učinkovitost statina u bolesnika s kandidemijom.

Najčešći oblik invazivne kandidoze je kandidemija kod koje su kvasnice prisutne u krvi. Invazivna kandidoza infekcija je krvotoka, unutrašnjih organa i/ili sterilnih prostora koja nastaje prodorom kvasnica Candida spp. u krvotok. Povezana je sa značajnim morbiditetom i mortalitetom, učestalost joj raste porastom broja imunokompromitiranih bolesnika. U jedinicama intenzivne medicine invazivna kandidoza postaje sve češći problem. Candida albicans najčešći je uzročnik, ali posljednjih godina raste udio non-albicans kandidoze. Kvasnice su na četvrtome mjestu među mikroorganizmima izoliranim iz hemokultura. Kod svega 15-40% bolesnika s diseminiranom kandidozom dijagnoza se postavi na vrijeme. Liječenje invazivne kandidoze ovisi o anatomskoj lokalizaciji infekcije, bolesnikovoj osnovnoj bolesti i imunološkom statusu, riziku bolesnika od infekcije, vrsti kandide koja je uzrokovala infekciju i, u nekim slučajevima, osjetljivosti uzročnika na antigljivični lijek.

Cuervo G. M-329. Presented at: 52nd ICAAC; Sept. 9-12, 2012; San Francisco.