Od dekana je zatraženo da se reforma primijeni ne samo od prve godine studija, nego i na više godine, tako da diplomci 2013. imaju pravo na EU diplomu. Kurikulum je promijenjen, Europska komisija je nedavno odobrila program, no nova pravila koja uključuju ukidanje jednogodišnjeg staža i polaganje državnog ispita primjenivat će se samo od generacije studenata upisanih u 2011/2012. godini. Drugim riječima, studenti će pravo na EU diplomu imati tek 2017. godine, a generacije koje su sada na 2. do 6. godine studija morat će odraditi staž i polagati ispit. Unatoč inzistiranju resornih ministara i požurnica koje su protekle dvije godine slali dekanima, reforma studija formalno nije provedena zato što Ministarstvo zdravstva nije osiguralo novac za opremanje kabineta za kliničke vještine. No, novaca je na nekim fakultetima očito bilo što je pokazala i Državna revizija koja je 2009. utvrdila da je tadašnja dekanica zagrebačkog MEF-a, suprotno statutu i zakonu, uložila 37 milijuna fakultetskih novaca u različite fondove.

Splićani odustali

Dekani su izračunali da im je za to potrebno 16.500 kuna po studentu koji bi onda u tim laboratorijima za vrijeme studija stjecali potrebne vještine jer se predviđa ukidanje staža. Jedini fakultet koji je reformirao studij i to na prve četiri godine studija je Medicinski fakultet u Splitu čiji bi diplomci već 2013. godine imali pravo na EU diplomu. Međutim, splitski fakultet, kako doznajemo, na kraju je odustao od svoje namjere i priklonio se fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Osijeku čime je uskratio svoje diplomce. Alan Šustić, dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci, kaže kako je i sam u više navrata postavio pitanje što će biti sa studentima koji su upisali fakultet po prijašnjem programu, a završavaju ga nakon ulaska Hrvatske u EU."Točnije, hoće li oni biti percipirani kao specifična skupina i prema tome imati i specifični tretman ili će biti prihvaćeni kroz instituciju stečenih prava kao oni koji diplomiraju prije datuma ulaska Hrvatske u EU, ili će i oni biti uključeni u mehanizam automatskog priznavanja kao oni koji su upisali prilagođene programe. Pitanje sam postavio svim relevantim osobama u sva tri involvirana ministarstva kao i odgovarajućim pregovaračima, međutim, bez uspjeha", kaže Šustić. Obavezni staž ocjenjuje pozitivnim, pod uvjetom da bude plaćen.

Europska praksa "Također ne smatram da će to značajnije utjecati na njihovu mobilnost i uopće na migracije liječnika koje se, vjerojatno značajno pretjerano, očekuju", kaže Šustić. Pitanje staža i državnog ispita je, objašnjava, puno kompleksnije i višestruko nadilazi ingerencije medicinskih fakulteta. "Za razliku od studijskih programa medicine na fakultetima gdje su minimalni uvjeti relativno jasno definirani i usklađeni na nivou svih zemalja EU, pitanje staža, državnog ispita i dobivanja licence za rad postoji ekstremna različitost. Neke zemlje EU imaju 2 godine obaveznog staža, neke godinu, treće 6 mjeseci, a 5 zemalja EU uopće nema obaveznog staža. Također neke imaju ispit, neke ne, u nekih je ispit ujednačen na sveučilišnoj razini, u drugoj na ministarskoj, a u nekih na strukovnoj. Isto vrijedi i za licence koje u nekim zemljama izdaje resorno ministarstvo, a u drugima komora", pojašnjava Šustić. Nažalost, dodaje, u tom rašomonu Hrvatska se još nije u potpunosti snašla i još ne znamo koja će se pozicija službeno zauzeti. "Svega pet zemalja EU od 27 nema staž i nije istina, a što se provlači kroz medije, da je to uobičajena praksa u Europi. Staž je plaćen, naravno relativno skromno, i omogućuje mladom liječniku još godinu dana plaćenog edukacijskog procesa u praksi što osobno smatram jako dobrim i korisnim", kaže Šustić.

Cijeli tekst dostupan je pretplatnicima Poslovnog dnevnika.