Ovaj je rad uključio 98 bolesnika s područja Republike Hrvatske koji su ambulantno liječeni kod istog specijalista internista-reumatologa. Analizirana je prezentacija i definirane razlike između sekundarnog i idiopatskog oblika EN u spomenutoj populaciji.

Rezultati pokazuju da je udio EN-a povezanog sa sekundarnom etiologijom bio 47/98. Većinu EN-a sekundarne etiologije činile su infektivne bolesti (23/98), sarkoidoza (18/98) i upalna bolest crijeva (4/98). Usporedbom brojnih kliničkih i laboratorijskih parametara utvrđen je manji broj statistički značajnih razlika (grlobolja, nedavne respiratorne infekcije, promjena titra ASO-a, uzimanje antibiotika).

Na temelju rezultata zaključak je da je u pristupu bolesniku s EN-om potrebno uzeti dobru anamnezu s naglaskom na nedavne upale gornjeg dijela respiratornog sustava i pojavu dijareje. Treba učiniti fizikalni pregled, odrediti osnovne hematološke i biokemijske nalaze, odrediti upalne biljege (SE, CRP), napraviti rendgenogram srca i pluća i PPD-test te na taj način odrediti komu je potrebna daljnja obrada. Također, potrebno je napraviti i obrisak ždrijela i/ili odrediti titar ASO-a u dva navrata u razmaku od 2 do 4 tjedna i nastaviti pratiti bolesnika.

S obzirom na regionalne razlike u etiologiji EN-a koje su dokazane u literaturi, potrebno je za svaku populaciju utvrditi prevalenciju pojedinih uzroka EN-a i tomu prilagoditi standardiziranu obradu.

Dominik Kralj, Mislav Cerovec, Branimir Anić