Cilj istraživanja: Osnovni i ostvarivi cilj istraživanja multiple skleroze (MS) u Istarskoj županiji je utvrditi rasprostranjenost bolesti i istaknuti važnost genetskih i ambijentalnih čimbenika u njezinoj etiopatogenezi, za koje smatramo da su visokog rizika za tu bolest u Istarskoj županiji, te dokazati da je Istarska županija prostorno-vremenski klaster multiple skleroze.

Ispitanici i metode: Retrospektivnim istraživanjem evidentirano je 293 MS bolesnika (228 ženskog spola, 65 muškog), kod kojih se početak bolesti manifestirao u Istarskoj županiji, a koji su klinički dokazani slučajevi MS-e (dijagnostički kriteriji MS IW McDonald 2001, rev. 2005. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 1942. godine pa do danas, 2011. godine. Kontrolnu skupinu činili su nasumce odabrani stanovnici ove županije, istoga spola, približno istom godinom rođenja (razlike ne veće od dvije godine) i s istim mjestom rođenja i boravištem tijekom djetinjstva do adolescencije. Kontrolne su osobe mogle bolovati od bilo koje bolesti osim MS, imunoloških bolesti i duševnih bolesti.

Plan istraživanja uključivao je ispitivanje epidemioloških deskriptivnih pokazatelja i case-control istraživanje (uzeta je anketa "od vrata do vrata") o demografskim podacima, godinama obrazovanja, uvjetima stanovanja, obilježjima plodnog razdoblja u žena, o preboljelim virusnim zaraznim bolestima, žarišnim infekcijama i alergijskim pojavama do 15 godina starosti. Ispitivanje je uključivalo i osobitosti spavanja, teški fizički rad, boravak na otvorenom, pušenje, konzumaciju alkohola, psihičke osobitosti i emocionalna stanja do 15 godina života te kontakt sa životinjama.

Rezultati: Od ukupno 293 bolesnika, nakon oboljevanja 3 su bolesnika napustila Istarsku županiju, dok je njih 6 promijenilo boravište unutar Istarske županije, što je uzeto u obzir prilikom izračuna prevalencije.

Prevalencija MS u Istarskoj županiji na dan 31.03.1981. iznosila je 43,03 na 100.000 stanovnika. Bolest je pokazivala neujednačenu distribuciju, najveća je prevalencija tada registrirana na području općine Pazin: 57,40 / 100.000 stanovnika, a najniža na području općine Buzet: 13,68 / 100.000 stanovnika.

Prevalencija MS na dan 31.03.1991. porasla je na 66,55 / 100.000 stanovnika, uz najveću registriranu prevalenciju na području općine Rovinj: 83,26 / 100.000 stanovnika, a najnižu na području općine Buzet: 44,92 / 100.000 stanovnika. Bolest je pokazivala neujednačenu distribuciju unutar općina.

Na dan 31.03.2001. godine evidentiran je daljnji porast prevalencije u Istarskoj županiji, te je prevalencija iznosila 98,69 / 100.000 stanovnika. Bolest je i dalje pokazivala neujednačenu distribuciju. Najveća je prevalencija registrirana na području Rovinjštine: 144,43 / 100.000 stanovnika, a najniža na području Buzeštine: 79,53/ 100.000 stanovnika. Prevalencija iznad 100 / 100.000 stanovnika evidentirana je u Pazinštini: 115,47 / 100.000 stanovnika i u Poreštini: 100,46 / 100.000 stanovnika.

Godišnja incidencija MS u Istarskoj županiji za razdoblje od 1981. do 2009. godine na  100.000 stanovnika kretala se od 0,00 u 2008. godini do 7,15 u 1988. godini. Za bolje uočavanje trenda kretanja incidencije izračunat je trogodišnji pomični prosjek (TGPP) s rezultiranim trendom incidencije u Istarskoj županiji: valovitim s vrhovima u godinama 1987. do 1988. i 1996. do 1998. godine.

Specifična incidencija prema spolovima i dobi analizirana je za razdoblje od 1976. do 1985. godine. Najveće vrijednosti za to razdoblje bile su kod žena oboljelih od MS u dobi od 15 do 24 godina starosti te od 30 do 39 godina starosti. Kod muškaraca bolest je počinjala u dobi od 25 do 29 godina. Specifična incidencija za razdoblje od 1986. do 1995. godine i dalje evidentira dvogrbu prezentaciju incidencije prema dobi i spolu. Za žene su najveće vrijednosti incidencije u dobi od 15 do 19 godina života, kao odraz porasti MS ranije životne dobi. Dvogrba prezentacija incidencije javlja se i u muškaraca s većom grbom od 25 do 29 godina, a manjom u dobi od 45 do 49 godina. Specifična incidencija u Istarskoj županiji za razdoblje od 1996. do 2005. godine: najveće su vrijednosti evidentirane u dobi od 25 do 39 godina starosti, a kod muškaraca je zabilježen najčešći početak bolesti u dobi 40 do 44 godina i od 20 do 29 godina života.

Analizirana je prostorna rasprostranjenost MS u Istarskoj županiji prema gradovima i okolnim općinama. Prosječna godišnja incidencija u ovoj županiji u razdoblju od 1976. do 1985. godine iznosi 2,80 (95% IP 2,09 - 3,67) / 100.000 stanovnika i kretala se od 0,00 (95% IP 0,00 - 3,69) u Buzetu do 4,89    (95% IP 2,35 - 9,00) u Bujama.

Za razdoblje od 1986. do 1995. prosječna godišnja incidencija MS u Istarskoj županiji bila je 3,65, a za razdoblje od 1996. do 2005. godine bila je 4,48, s najvišom prosječnom godišnjom incidencijom u Pazinštini: 6,60.

Analitičko epidemiološko istraživanje MS u ovoj županiji pokazalo je da je MS učestalija pojava u drugorođene djece (P=0,149), kod žena koje imaju 8 i manje godina obrazovanja (P=0,004), kod bolesnica koje su u roditeljskom domu imale nizak (P=0,649) ili srednji (P=9,5E-4) stupanj higijenskih uvjeta prema Gutmanovoj skali. Pijenje neprokuhane vode pokazalo se značajnim čimbenikom rizika za MS, ali samo za žene (P=0,029).

Oboljeli od MS u odnosu na kontrolnu skupinu češće su hospitalizirani prije 15 godina starosti (P=0,024). Žene oboljele od MS značajno češće su bile podvrgnute općoj anesteziji prije 15 godina života (P=0,032), a i tonzilektomiji u dobi do 6 godina (P=0,048). Smanjena mogućnost relaksacije (P=1,9E-4), nedostatak želje za uspjehom (P=0,004), te izražena napetost (P=0,009) bitna su obilježja bolesnika oba spola.

Obiteljska pojava MS u Istarskoj županiji je 17,78%. Razlika u učestalosti obiteljske pojave MS između bolesnika i kotrolne skupine (1,11%) je značajna. Nije bilo značajnih razlika u kontaktu s kućnim ljubimcima i domaćim životinjama u usporedbi bolesnika i kontrolnih ispitanika.

Žene oboljele od MS u usporedbi sa ženama kontrolne skupine neznatno češće su bolovale od raka (P=0,305), bolesti štitnjače (P=0,418) dijabetesa mellitusa (P=0,247), migrene (P=0,311), alergije (P=0,068) te ekcema (P=0,247).

Zaključak: Naše istraživanje potvrđuje da je Istarska županija područje visokog rizika za MS u Hrvatskoj i Europi. Incidencija i prevalencija MS u ovoj županiji pokazuje neujednačenu rasprostranjenost bolesti u prostoru i vremenu. Mogući klaster MS u Istarskoj županiji kreće se oko Sv. Petra u Šumi, Tinjana, Žminja, Kanfanara, Sv. Lovreča i Karojbe te je danas velik čimbenik za održavanje većeg rizika za MS.

Niži stupanj higijenskih uvjeta, prema Gutmanovoj skali i niži stupanj obrazovanja, tonzilitisi do 6 godina života, nemogućnost relaksacije i nedostatak želje za uspjehom utječu na patogenezu MS-a u genetski sklonih osoba u Istarskoj županiji.