Nakon što su e-recepti manje, više uspješno zaživjeli u primjeni, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje do kraja godine planira uvesti i e-uputnice i e-kartone.

Pacijenti ne žele da bilo tko ima uvida u njihove zdravstvene podatke Pacijenti ne žele da bilo tko ima uvida u njihove zdravstvene podatke "Danas je jedna od najvećih problema što su pacijenti u velikoj mjeri prepušteni sami sebi u pronalaženju mjesta gdje mogu najbrže ostvariti zdravstvenu uslugu. To se prije svega odnosi na Zagreb dok je u ostalim gradovima gdje je, primjerice, jedna bolnica situacija ipak nešto jednostavnija. S novim sustavom će se taj problem u potpunosti ukloniti. U praksi to znači da dok je pacijent u ordinaciji njegov liječnik odmah može vidjeti slobodne termine u svim ustanovama u Hrvatskoj za pretragu koja mu je potrebna", kaže ravnatelj HZZO-a Tihomir Stritrep. Iako bolnice nisu u potpunosti informatizirane, Strizrep kaže kako to neće biti problem. "Naime, one bolnice koje neće imati vlastiti sustav moći će se priključiti na web aplikaciju preko koje će imati uvid u podatke kao i one bolnice koje su u potpunosti informatizirane", objašnjava Strizrep. Tada više neće biti niti potrebe za postojanjem ureda koji trenutno djeluje pri Ministarstvu zdravstva u obliku kao što je to bilo do sada. U praksi će to značiti da će liječnik koji će, primjerice, pacijenta željeti uputiti na kardiološki pregled otvoriti tablicu u kojoj se vide termini u bolničkim ambulantama, ali i vanbolničkoj specijalističko-konzilijarnoj zaštiti i u dogovoru s pacijentom rezervirati termin. Predsjednik Koordinacije liječnika obiteljske medicine Mario Malnar kaže kako će to definitivno pojednostaviti pristup usluzi. Također će smanjiti mogućnost da se jedan pacijent na istu pretragu naruči u, primjerice, tri ustanove jer će sistem automatski prepoznavati ime i neće biti moguće dvostruko naručivanje. Malnar također predlaže da se uvede i obveza podsjećanja pacijenta dan ranije na rezervirani termin putem sms poruke ili telefonskog poziva.

Zaštita podataka
"U Estoniji i još nekim zemljama su uveli taj model jer su izračunali da im je to jeftinije od gubitka neiskorištenog termina u bolnici", kaže Malnar. Iako nitko ne želi govoriti o tome, bit će to ujedno i mogućnost da se bolje kontrolira rad liječnika u specijalističkim ambulantama odnosno moći će se voditi bolja evidencija o tome koliko tko radi. S druge strane, uvođenje e-kartona možda i neće proći tako jednostavno jer je u pitanju zaštita podataka. Naime, liječnici primarne zaštite i sad vode e-kartone, ali lokalno na vlastitom kompjutoru. Uvođenjem centralnog sustava, kartoni svih pacijenata bili bi u zajedničkoj bazi, a prema podacima iz prakse, pacijenti su zabrinuti za povjerljivost podataka. "Mislim da bi pacijente trebalo pitati što misle o tome. Naime, i sad se često dogodi da pacijenti pitaju tko sve ima uvid u njihov zdravstveni karton. Postoji nekoliko dijagnoza za koje pacijenti ne žele da se dozna kao što su, primjerice, HIV, hepatitis, psihijatrijske bolesti. Također, pacijentice ne žele i da podaci o pobačaju budu dostupni. Boje se da bi netko osim njihovih liječnika mogao doći do podataka čime se izlažu neugodnostima, primjerice, na poslu", pojašnjava Malnar. Predsjednica Udruge pacijenata 'Za novi dan' Katarina Katavić kaže kako bi svakako trebalo provesti javnu raspravu o tome koji bi podaci bili dostupni u e-kartonu, tko bi imao pravo uvida, te kako će se osigurati zaštita podataka.

Prednosti i nedostaci
"Kada se govori o e-zdravstvu svi govore samo o prednostima, kojih svakako ima, ali treba razgovarati i o eventualnim nedostacima kao što je zaštita osobnih podataka", kaže Katavić.Strizrep smatra kako je e-karton jednako značajan za liječenje i sigurnost pacijenata kao i e-naručivanje.

Sigurno liječenje
"Primjerice, ako gledamo primjer pacijenta kojeg je njegov liječnik naručio kod kardiologa. Naime, kardiolog će imati uvid u njegov karton što znači da će vidjeti koju je terapiju do sada koristio, koje pretrage je napravio. Također će moći vidjeti i ima li pacijent alergiju na lijekove, od kojih još eventualno kroničnih bolesti boluje, odnosno sve ono što je bitno za sigurno i kvalitetno liječenje", kaže Strizrep.