Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ovih će dana raspisati natječaj za dobavljače ortopedskih i drugih pomagala, a ove će godine dobavljači po prvi puta morati potpisati i ugovor o etičkom oglašavanju pomagala kao i ugovor o fiskalnoj odgovornosti. "Sastavni dio natječajne dokumentacije bit će i ugovor o etičkom oglašavanju. Naime, uočili smo da postoji veliki nered na ovom području, a HZZO je zaprimio velik broj prijava koje su se u nekim slučajevima, nakon provedenih kontrola, pokazale opravdanima.

20 posto veća potrošnja

Primjerice, utvrđeno je da neki liječnici opće medicine u svojim ordinacijama izravno dijele pomagala pacijentima kako bi favorizirali nekog od proizvođača, npr. drže kutijice s trakama za mjerenje šećera koje odmah daju svojim pacijentima. Uobičajeno je da liječnik pacijentu izda doznaku s kojom onda u ljekarni podigne propisano pomagalo i to ono koje ljekarna u tom trenutku ima na raspolaganju", objašnjava ravnatelj HZZO-a Tihomir Strizrep. Izdavanje pomagala u ordinaciji je protuzakonito, kaže Strizrep, jer ordinacija nije ovlaštena za držanje i izdavanje pomagala, a i ako drži proizvode samo jednog proizvođača postoji sumnja i za neke druge nedopuštene radnje. Strizrep ističe kako su 2009. godine, kako bi pacijentima olakšali dobivanje određenog pomagala, pojednostavili proceduru te više nije potrebno doznaku ovjeravati u područnom uredu HZZO-a."Ovakva procedura ukinuta je za najveći dio pomagala. No, kada smo taj posao prepustili doktorima opće medicine, potrošnja ortopedskih pomagala je porasla za 20 posto. Naime, do trenutka dok su se doznake ovjeravale u HZZO-u stopa potrošnje godinama je bila približno na istom nivou, a kad je to prepušteno liječnicima, potrošnja je porasla za 20 posto, a to se ne može opravdati nikakvim epidemiološkim razlozima", objašnjava Strizrep dodajući kako HZZO godišnje za ortopedska i druga pomagala troši oko 700 milijuna kuna. U posljednjem kvartalu 2010. godine zbog 'iznimno povećane potrošnje', Upravno vijeće Zavoda je jednostranom odlukom kaznilo dobavljače smanjenjem ugovorene cijene za pet posto.

Pitanje koje se nameće jest ima li medicinski opravdanih razloga za 'iznimno povećanu potrošnju' ili su ugovorni liječnici HZZO-a 'umjetno' i bez stvarne potrebe propisivali pomagala te na taj način izazvali povećanu potrošnju? Neki od dobavljača smatraju kako bi HZZO konačno trebao uvesti transparentnost u poslovanje i potrošnju te jasan i svima razumljiv sustav kontrole i sankcija. Umjesto toga, smatraju dobavljači, HZZO donosi prijedlog ugovora o fiskalnoj odgovornosti kojim bi se mogla potaknuti korupcija i kriminal, a na teret dobavljača koji na to ne mogu imati utjecaja. Među nama, slažu se dobavljači, vjerojatno ima i onih koji se služe metodama korupcije i vjerojatno posluju u sferi kriminala, ali kriminal, bez obzira u čijim redovima se događa, mora biti onemogućen prema postojećim zakonima. Ugovor o etičkom oglašavanju sadržajno će biti isti kao i kod farmaceutskih tvrtki koje su ga potpisale prije gotovo godinu dana, a dobavljači pomagala bit će dužni izvješćivati HZZO o tome koliko ulažu u marketing svojih proizvoda i dostavljati im podatke o liječnicima s kojima surađuju.

Plaćanje iznad limita

"Novost u odnosu na ugovore o etičkom oglašavanju lijekova jest ta da će dobavljači pomagala morati u HZZO položiti jedan posto godišnjeg prometa, od čega će 0,5 posto novca biti nepovratno. Drugim riječima, HZZO će na taj način godišnje prikupiti oko 3,5 milijuna kuna koje će se utrošiti za unapređenje zdravstvene zaštite, za edukaciju doktora ili za opremanje nekog odjela. Nadzor nad trošenjem tog novca će imati povjerenstvo sastavljeno od predstavnika udruga pacijenata, tvrtki, HZZO-a i Ministarstva zdravstva", kaže Strizrep. Dodaje kako je ugovor već ispregovaran s dobavljačima te kako ne očekuje nikakve probleme. Ugovor o društvenoj solidarnosti i fiskalnoj odgovornosti pak obavezuje dobavljače pomagala da snose troškove za pomagala izdana iznad ugovorene godišnje kvote. No, dobavljači upozoravaju kako oni nisu ovlašteni pisati i izdavati potvrde odnosno račune pa prema tome ne postoji niti zakonsko uporište temeljem kojeg bi ih HZZO mogao prisliti da preuzmu odgovornost te da na teret svog računa kontrolira i financijsku odgovornost za sve ispostavljene i priznate račune iznad utvrđenog limita. Neki od dobavljača smatraju kako će manipulacije, slučajne ili namjerne, biti moguće sve dok podaci o potoršnji budu tajni te dok god svi dobavljači neće imati uvid u to koliko je, kome i kada računa plaćeno te koliko je HZZO zaprimio računa od svih dobavljača.

Tko ima točne podatke

Unatoč optimizmu koji su iskazali u HZZO-u, dobavljači nisu oduševljeni s nekim od predloženih rješenja. Ali ne zato, kažu, što imaju nešto protiv uvođenja reda. Naime, dobavljači smatraju da se nedovoljno kontrolira liječnike koji propisuju pomagala pa se nerijetko događalo da liječnik upiše na doznaku šifru pomagala određenog dobavljača koja se šalje na fakturiranje u HZZO, a pri tom pacijentu izda pomagalo koje je uvezeno 'na crno'. Dobavljači kažu kako nemaju nikakvog uvida u podatke o ukupnoj potrošnji koje prikuplja HZZO pa se tako godišnji promet koji bilježi HZZO i onaj koji imaju dobavljači uvelike razlikuje. Dobavljači stoga s pravom pitaju na koji će se iznos obračunavati jedan posto depozita koji tvrtke moraju godišnje ostavljati HZZO-u.