U Rovinju je 7. travnja počeo Drugi hrvatski i prvi jadranski kongres farmakoekonomike i istraživanja ishoda liječenja s međunarodnim sudjelovanjem na kojem se tijekom četiri dana očekuje 200-njak sudionika.
Kao i na prošlogodišnji kongres pozvani su i djelatnici Ministarstva zdravstva i HZZO-a i to kao aktivni sudionici, a očekuje se i dolazak djelatnika osiguranja i ministarstava zdravstva iz zemalja regije. Aktivno će sudjelovati direktori zdravstvenih fondova iz Bosne i Hercegovine te ministarstva, Agencije za procjenu lijekova iz Italije, dirktori odjela za lijekove iz Slovenije i Poljske.
Prof. dr. Dinko Vitezić, predsjednik kongresa koji je ujedno i predsjednik Sekcije za farmakoekonomiku i istraživanje ishoda liječenja Hrvatskog društva za kliničku farmakologiju i terapiju Hrvatskog liječničkog zbora, sa zadovoljstvom ističe kako se očekuje dolazak stručnjaka iz regije, ali i da je farmaceutska industrija ovaj skup poduprla i ocijenila korisnim te ga koristi za edukaciju svojih djelatnika.
"Prisutnost sudionika različitih profila predstavlja posebnu korist, a velika satisfakcija jest u činjenici da se gotovo svi koji su bili prošle godine ponovno vraćaju, uz nove koji dolaze po prvi puta. Znači da su procijenili da radimo nešto dobro te stručno i znanstveno korisno. Nadam se da će stoga na slijedeći kongres HZZO i Ministarstvo doći i tada vrlo aktivno participirati jer svi zajedno možemo imati samo koristi", kaže Dinko Vitezić.

Kakav je koncept kongresa i što se očekuje?
Kongres je koncipiran radi prikupljanja novih znanja i edukacije iz ovog dinamičnog područja koja nam je nužna te isto tako i kao mogućnost rasprave među svima koji su na bilo koji način uključeni u ovo područje, od zdravstvenih regulatornih tijela, osiguranja pa preko zdravstvenih djelatnika i ekonomista, bolesnika i industrije. Obraditi će se različite teme iz područja farmakoekonomike i ishoda liječenja poput radionice iz područja analize troškova i učinkovitosti, izlaganja iz područja cijena lijekova, potrošnje lijekova, diskontiranja, procjene učinkovitosti uporabe zdravstvenih tehnologija, dobrobiti kliničkih ispitivanja, onkološkog i individualiziranog liječenja, a biti će prikazano i područje medicinskih proizvoda. U okviru kongresa obilježit ćemo u suradnji s uredom Svjetske zdravstvene organizacije i 7. travnja, Svjetski dan zdravlja, koji ima za temu globalni problem rezistencije antibiotika.

Na kongresu će se, između ostaloga, raspravljati i o dostupnosti novih lijekova u Hrvatskoj. Kakav je proces odlučivanja u Hrvatskoj o tom pitanju?
Nakon odobrenja ili registracije lijeka od strane Agencije za lijekove i medicinske proizvode lijek se može propisivati te postaje dostupan bolesnicima. No, u praksi za većinu lijekova samo registracijom lijek nije dostupan već ovisi o uvrštenju na Listu lijekova HZZO-a. U donošenju odluke savjetodavno tijelo Upravnom vijeću HZZO-a, koje donosi Listu lijekova, je Povjerenstvo za lijekove. Svakako da se u ovom procesu uzimaju u obzir, pojednostavljeno rečeno, tri bitna elementa, a to su vrijednost lijeka procijenjena s kliničko-farmakološkog aspekta, cijena lijeka izračunata sukladno odgovarajućem propisu i farmakoekonomska analiza tj. isključivo studija utjecaja na proračun HZZO-a. Ovom procesu svakako nedostaje procjena troškova i učinkovitosti te probitaka koja bi u prvoj fazi tj. do edukacije odgovarajućih kadrova i sustava mogla biti nadomještena podacima koji se mogu prenositi (transferibilni podaci) iz drugih zemalja. Dakle, samo cijena lijeka ne bi smjela biti jedini faktor za donošenje odluke. Proces je u ovom trenutku moguće procjeniti samo na temelju donesenih odluka s obzirom na rješene zahtjeve, a takva mi analiza nije poznata.

Znači li to da bi u postojeći sustav trebalo uvesti neke promjene?
Potrebno nam je korištenje farmakoekonomskih analiza kao potpunog oruđa i kao pomoć u donošenju odluka. Drugim riječima, trebamo razviti sustav procjene zdravstvenih tehnologija, a što bi se prema sadašnjem stanju provodilo u okviru Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu. Za to nam je potrebna zakonska infrastruktura, što je lakše, ali i edukacija mladih kadrova koji će biti osposobljeni za takve procjene, što zahtjeva vrijeme i motiviranost mladih stručnjaka. S druge strane, u okviru HZZO-a treba također stimulirati dodatno osposobljavanje i edukaciju kadrova. Izvrstan preduvjet za buduće procjene i planiranje svakako predstavlja uvođenje elektroničkog recepta.

Koliko je vremena potrebno za realizaciju tih promjena?
Teško je procjeniti, ali dobar bi preduvjet bilo donošenje Nacionalne politike lijekova te nakon toga određene pravne regulative i sukladno tome jednostavnijeg procesa za buduće donošenje odluka. Proces osposobljavanja kadrova je dugotrajan proces te bi nam za potpun proces analiza u određenim segmentima, na način kako to rade danas etablirane ustanove za procjenu zdravstvenih tehnologija, trebalo minimalno pet godina. U Madžarskoj je proces edukacije prije aktivnog djelovanja trajao oko deset godina.

Može li nam znanje o vrijednosti lijekova donijeti prosperitet u procjenjivaju dostupnosti pojedinog lijeka za bolesnike u Hrvatskoj?
Svakako. Cilj je da stečeno znanje uporabimo u kvalitetnoj procjeni vrijednosti lijekova na što transparentniji način. Time će pristup o mogućoj dostupnosti pojedinog lijeka biti ujednačen, a to će u skladu s našim financijskim mogućnostima predstavljati i krajnju korist za bolesnike.

Vrijednost ljudskog života

U sklopu kongresa održat će se i okrugli stol na temu 'Koliko vrijedi život u Hrvatskoj u 21 stoljeću'. Može li se procijeniti vrijednost ljudskog života?
Odgovor sigurno ovisi o onome kome je pitanje postavljeno i koliko je onda u tom odgovoru otvoren. Sigurno se kreće od etičke postavke da nema cijene, a s druge strane, budući da su financijski resursi ograničeni, odgovor može ležati u određenim ekonomskim analizama. Dakle traže se realne mogućnosti putem transparentnog sustava te ćemo time opet biti u etički prihvatljivim granicama. U farmakoekonomici se ishod mjeri dobivenom kvalitetnom godinom života. Znači, radi se ne samo o produženju života već i kvaliteti u svim segmentima. O tome o kojem iznosu možemo govoriti postoje različiti pristupi. No ovdje bih spomenuo jedan od vrlo često prihvaćenih, a to je da za kvaltetnu godinu života društvo treba izdvojiti jednak iznos koliko izdvaja i za proceduru godišnjeg iznosa za hemodijalizu odnosno u nas između 20.000 do 25.000 eura.