Europski sustav za informacije o raku (ECIS) je ključni infrastrukturni alat Europske unije za prikupljanje, analizu i dijeljenje pouzdanih i usporedivih podataka o raku i važan dio Europskog plana za borbu protiv raka (EBCP). On omogućuje identifikaciju vremenskih trendova, regionalnih razlika i nejednakosti u incidenciji, mortalitetu i preživljenju od raka, te služi kao znanstveno utemeljena podloga za donošenje javnozdravstvenih politika i procjenu učinkovitosti programa ranog otkrivanja i liječenja. Kao takav, ECIS ne samo da povezuje podatke iz cijele Europe, već i potiče standardizaciju, suradnju i transparentnost u području epidemiologije raka.

Podaci u ECIS-u prikupljeni su zahvaljujući doprinosu nacionalnih i regionalnih populacijskih registara za rak i omogućuju detaljnu analizu geografskih i vremenskih trendova malignih bolesti u Europi.​ Također, ovi ažurirani podaci u unaprijeđenom sustavu za prikaz podataka omogućuju jednostavniju vizualizaciju i prikaze trendova incidencije i mortaliteta od raka u Hrvatskoj u 21. stoljeću po sijelima raka, spolu i dobi, uz usporedbe s drugim državama. Primjerice, možemo vidjeti da je dobno-standardizirana stopa incidencije raka u Hrvatskoj u porastu dok je stopa mortaliteta u padu.

O hrvatskim podacima u ECIS-u

Podaci o incidenciji raka dolaze iz populacijskog Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Taj registar, jedan od najstarijih u Europi (utemeljen još 1959. godine), predstavlja temeljni izvor podataka o opterećenju rakom u Hrvatskoj te ima ključnu ulogu u praćenju, planiranju i evaluaciji onkološke skrbi na nacionalnoj razini. Registar kontinuirano prikuplja i analizira podatke o svim novodijagnosticiranim slučajevima raka u osoba koje žive na području Republike Hrvatske. Prikupljanje podataka obuhvaća sve županije i temelji se na prijavljivanju dijagnoza raka iz različitih izvora, uključujući bolnice, obiteljsku medicinu, patologiju i sustav mortalitetne statistike, čime se osigurava visoka razina potpunosti i točnosti. Usklađenost s međunarodnim smjernicama i standardima (IACR, ENCR) omogućuje usporedivost podataka i uključivanje Hrvatske u europske i globalne baze podataka o raku, kao što su ECIS i CI5 (Cancer Incidence in Five Continents). Podaci iz Registra redovito se koriste u oblikovanju nacionalnih javnozdravstvenih politika, izradi stručnih smjernica i znanstvenim istraživanjima.

Kao dio šireg informacijskog sustava javnog zdravstva u Hrvatskoj, Registar za rak osigurava neophodne podatke za evaluaciju programa ranog otkrivanja, poput nacionalnih programa probira za rak dojke, debelog crijeva i vrata maternice, kao i za praćenje ishoda liječenja i preživljenja. Njegova uloga u izgradnji otpornijeg zdravstvenog sustava i razvoju održive onkološke politike nezamjenjiva je, naročito u kontekstu demografskih promjena i starenja populacije, odnosno sve većeg opterećenja kroničnim nezaraznim bolestima.

Podaci o mortalitetu od raka u Hrvatskoj nastaju putem sustava mortalitetne statistike, temeljenog na službenoj evidenciji osnovnih uzroka smrti koja se prikuplja putem potvrda o smrti. Podaci o umrlim osobama prikupljaju se na nacionalnoj razini kroz suradnju Matice umrlih, Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je nadležan za obradu uzroka smrti.  Uzročno-posljedični slijed događaja koji je doveo do smrti utvrđuje mrtvozornik, a osnovni uzrok smrti se kodira prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, 10. izdanje (MKB-10), što omogućuje međunarodnu usporedivost podataka. Podaci o uzrocima smrti i stopama mortaliteta važan su izvor informacija za praćenje epidemioloških trendova, evaluaciju zdravstvenih intervencija i planiranje resursa u zdravstvenom sustavu. Podaci o mortalitetu od raka u ECIS-u su preuzeti iz baze EUROSTAT-a, dok su za izračune stopa incidencije i mortaliteta po godinama korištene procjene broja stanovnika u Hrvatskoj sredinom godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.

Napomena: Podaci u ECIS-u mogu se ponešto razlikovati od onih koji su objavljeni na drugim izvorima što je rezultat različite metodologije obrade i prikaza podataka koje primjenjuju pojedini izvori. Kod podataka o mortalitetu, razlog tomu može biti različit obuhvat dijagnoza u određenoj skupini u prikazu na ECIS-u ili EUROSTAT-u, dok je kod podataka o incidenciji raka važno naglasiti da su populacijski registri za rak dinamičke baze podataka koje se stalno nadopunjuju novim podacima (i za prethodne godine), tako da se podaci za godine starije od 2022. mogu pomalo razlikovati od onih objavljenih u godišnjim izvještajima). Također, važno je naglasiti da je bitno i koja je populacija korištena za izračune dob-specifičnih i grubih stopa, kao i koje su standardne populacije korištene za dobnu standardizaciju.