Cancer Research UK (CRUK), koji je financirao studiju, rekao je da je ona pokazala dobrobiti zdrave, uravnotežene prehrane za smanjenje rizika od raka.

Rak debelog crijeva treći je najčešći rak u svijetu. Stope učestalosti značajno variraju, s višim stopama uočenim u zemljama s visokim dohotkom. Rizik se povećava za pojedince koji migriraju iz područja niske u područja s visokom incidencijom, što ukazuje na to da stil života i okolišni čimbenici doprinose njenom razvoju.

Dok su alkohol i prerađeno meso utvrđeno kao karcinogeni, a crveno meso je klasificirano kao vjerojatno kancerogeno, postoji nedostatak konsenzusa u pogledu odnosa između drugih prehrambenih čimbenika i rizika od raka debelog crijeva. Ova nesigurnost može biti posljedica, barem djelomice, relativno malog broja studija koje daju sveobuhvatne rezultate o svim vrstama hrane, kao i grešaka u mjerenju prehrane i/ili male veličine uzorka.

Kako bi riješio te nedostatke, istraživački tim, predvođen Sveučilištem u Oxfordu, pratio je unos 97 prehrambenih čimbenika u 542.778 žena u prosjeku 16,6 godina. Tijekom tog razdoblja 12 251 sudionik razvio je rak debelog crijeva. Žene su na početku ispunile detaljne upitnike o prehrani, a 7% ih je sudjelovalo u barem jednoj sljedećoj 24-satnoj online procjeni prehrane.

Žene kojima je dijagnosticiran kolorektalni rak općenito su bile starije, više, vjerojatnije je da su u obitelji imali rak crijeva i imale su lošije zdravstveno ponašanje u usporedbi sa sudionicama u cjelini.

Relativni rizici (RR) za rak debelog crijeva izračunati su za unos svih 97 prehrambenih čimbenika, a značajne povezanosti pronađene su za njih 17. Unos kalcija pokazao je najjači zaštitni učinak, sa svakih dodatnih 300 mg dnevno – što je ekvivalentno velikoj čaši mlijeka – povezano sa 17% smanjenim RR-om.

Šest čimbenika povezanih s mliječnim proizvodima povezanih s kalcijem – mliječni proizvodi, jogurt, riboflavin, magnezij, fosfor i unos kalija – također su pokazali obrnutu povezanost s rizikom od raka debelog crijeva. Slabiji zaštitni učinci primijećeni su kod žitarica za doručak, voća, cjelovitih žitarica, ugljikohidrata, vlakana, ukupnih šećera, folata i vitamina C. Međutim, tim je komentirao da ove obrnute povezanosti mogu odražavati zaostalu zbunjujuću pojavu zbog drugog načina života ili drugih čimbenika prehrane.

Zaštitna uloga kalcija bila je neovisna o unosu mlijeka. Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, zaključuje da iako "mliječni proizvodi pomažu u zaštiti od raka debelog crijeva", tu zaštitu "u velikoj mjeri ili u potpunosti pokreće kalcij".