Zašto je radni terapeut potreban u primarnoj zdravstvenoj zaštiti?
31.10.2024.
Zdravstvena zaštita u Republici Hrvatskoj provodi
se na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti i
dostupnosti na svim razinama, pri čemu se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) ističe cjelovit pristup
koji se osigurava provođenjem objedinjenih mjera za
unaprjeđenje zdravlja i prevenciju bolesti te liječenjem,
zdravstvenom njegom, rehabilitacijom te palijativnom
skrbi (ZZZ, 2019).
Svjetska zdravstvena organizacija ukazuje na snažne
dokaze koji potvrđuju da bolja organizacija PZZ-a može
spriječiti bolesti i promicati javno zdravlje, smanjujući pritisak na sustav skrbi te da potiče integriranu i cjelovitiju
skrb (WHO, 2024).
Zakon o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09), kojim je regulirana djelatnost radne terapije u Republici Hrvatskoj, navodi da je cilj radne terapije omogućiti pojedincima i skupinama postizanje optimalnog funkcioniranja u aktivnostima dnevnog života koje uključuju područje samozbrinjavanja, produktivnosti i slobodnog vremena. Kako je zdravstveni sustav preko primarne zdravstvene zaštite (PZZ) sjedinjen sa zajednicom, mjestom gdje ljudi žive i provode svoje uobičajene svakodnevne aktivnosti, sasvim je razumljivo da je to prirodno okruženje za djelovanje radnog terapeuta. Radni terapeut u PZZ može dati svoj jedinstveni doprinos razumijevanjem kako pojedinci sudjeluju u njima važnim aktivnostima dnevnog života i osiguravanjem usluga kojima se podupire izvedba aktivnosti i participacija u kući i zajednici, gradeći ili prilagođavajući njihove vještine, podupirući angažman u svakodnevnim aktivnostima i osiguravajući sigurno i pristupačno okruženje (Donnelly i sur., 2023).
Radni terapeut pomaže
osobama koje zbog narušenih
tjelesnih funkcija, bilo
da je riječ o senzoričkim,
motoričkim i kognitivnim
oštećenjima, problemima s
mentalnim zdravljem ili zbog
kontekstualnih čimbenika,
imaju teškoće u provođenju
njima značajnih ili nužnih
svakodnevnih aktivnosti.
Istraživanja u PZZ pokazuju da radni terapeuti provode širok spektar intervencija sa svim dobnim skupinama, prilagođavajući svoje djelovanje kapacitetima, potrebama i prioritetima klijenta i njegove obitelji (Donnelly i sur., 2022). Intervencije radnog terapeuta u pedijatriji pomažu djeci u razvoju ključnih funkcionalnih sposobnosti za sudjelovanje u svakodnevnim aktivnostima, a rana intervencija omogućuje pravovremeno prepoznavanje i tretiranje razvojnih poteškoća (Riley i de Sam Lazaro, 2021). Prilagodba školskog okruženja, tretiranje izazova senzoričke integracije ili unapređenje fino-motoričkih vještina, poput grafomotorike, mogu biti značajan doprinos radnog terapeuta u radu s (pred)školskim uzrastom.
Osim u potpori provođenja bazičnih i instrumentalnih aktivnosti dnevnog života, uloga radnog terapeuta s odraslim osoba je posebno važna zbog podrške njihovim produktivnim ulogama i društvenoj participaciji. Procjenom radnog okruženja, izvedbe radnih zadataka i analizom zahtjeva radnog mjesta, radni terapeut može pomoći u tranziciji na posao (Bealieu, 2019). Ergonomskom prilagodbom radnog mjesta radni terapeut može doprinijeti prevenciji ozljeda na radu nastalih zbog neadekvatnih okolinskih uvjeta i repetitivnih radnji (Gainer, 2008).
Starenje populacije i povećanje broja osoba s kroničnim stanjima su izazovi s kojima se susreće zdravstveni sustav, uključujući socijalne i ekonomske posljedice (Bolt i sur., 2019). Niz je znanstvenih dokaza koji potvrđuju da je radna terapija učinkovita i doprinosi poboljšanju funkcioniranja u svakodnevnim aktivnostima, sigurnoj mobilnosti i društvenoj participaciji starijih osoba (De Coninck, 2021), čime se omogućava duži ostanak u vlastitom domu.
Koji je doprinos radnog terapeuta u PZZ? (pdf)
