Urtikarija – akutna i kronična
04.07.2024.
Akutna urtikarija je vrlo učestala u dječjoj dobi, dok je kronična urtikarija rijetka. Smatra se kako 1% djece godišnje razvije simptome urtikarije. U 40% pacijenata, urtike su udružene sa angioedemom. Angioedem je naglo nastala oteklina donjeg dermisa i potkožnog tkiva ili sluznica uz osjećaj žarenja, zatezanja ili bolnosti.
Urtikarija je definirana kao upalom promijenjeno stanje površinskog sloja kože, karakterizirano izne nadnom pojavom eritematoznih uzdignutih areala, angioedemom ili oboje. Kožne promjene su oštrih rubova, mogu biti različitog oblika i veličine (od nekoli ko milimetara do nekoliko centimetara), lokalizirane samo na ograničenim mjestima ili generalizirane po cijelom tijelu uz intenzivan svrbež i osjećaj žarenja. Nestaju unutar 30 minuta do 24 sata, no mogu se po novno javiti tijekom idućih nekoliko dana.
U dječjoj dobi akutna urtikarija je vrlo česta bolest, najčešće uzrokovana akutnim infekcijama. S obzirom na benigni tijek bolesti u većini slučajeva nije potrebna dijagnostička obrada, osim ako temeljem anamneze i fizikalnog pregleda postoji opravdana sumnja na bakterijsku infekciju ili atopiju.
Ako urtikarija traje šest ili više tjedana, riječ je o kroničnoj urtikariji koja zahtijeva osnovnu laboratorijsku obradu, a obrada se može proširiti ovisno o anamnezi, fizikalnom pregledu i nalazima osnovnih pretraga. Kod kronične urtikarije potrebno je isključiti diferencijalne dijagnoze poput sistemskih vaskulitisa ili autoinflamatornih sindroma. Osnova terapije su antihistaminci druge generacije, a u slučaju neadekvatnog odgovora u terapiju se uvodi anti-IgE monoklonsko protutijelo – omalizumab.
Anamarija Čavčić