Nova studija, pokazuje da već prva dioba oplođenog jajašca potiče nastale stanice da traže različite "sudbine", utirući put zamršenostima potpuno razvijenog fetusa.

Istraživači su dugo mislili da su sve stanice u zigotama sisavaca - oplođena jajašca i embriji s manje od 16 stanica - identične i da se počinju specijalizirati tek kasnije u razvoju. Uostalom, zigote koje se razdvoje u dva odvojena embrija nakon što se već dogodilo nekoliko staničnih dioba još uvijek se mogu pretvoriti u jednojajčane blizance.

Prethodni radovi otkrili su da su prve dvije stanice u mišjem embriju različite. Jedna od dvije stanice dijeli se na stanice potomke koje uglavnom čine većinu fetusa miša, dok potomci druge stanice prvenstveno tvore žumanjčanu vrećicu.

Autori istraživanja pronašli su kliniku za IVF koja je njihovom laboratoriju mogla pružiti 54 oplođena jajašca koja još nisu u potpunosti završila svoju prvu diobu, što daje dvije stanice zvane blastomere. Istraživači su dopustili oplođenim jajnim stanicama da se podijele u laboratoriju i označili su jednu od nastalih blastomera fluorescentnim proteinom. To im je omogućilo da prate potomke svake blastomere dok se embrij razvija.

Istraživači su uzgajali embrije u kulturi četiri do pet dana, sve dok nisu počeli formirati različite strukture. Analiza je pokazala da većina stanica u strukturi koja će postati fetus dolazi iz blastomera koji se brže dijeli. Potomci blastomera koji su se sporije dijelili "težili" su se pretvoriti u žumanjčanu vrećicu.

Još nije jasno što uzrokuje asimetriju. Poznavanje stanica koje će vjerojatnije formirati fetus moglo bi klinikama za IVF omogućiti bolji pregled embrija kako bi pronašli one koji će najvjerojatnije dovesti do uspješne trudnoće. Teško je predvidjeti kako ova rana asimetrija kasnije utječe na ljudsko tijelo, ali je učinak vjerojatno vrlo dugotrajan.