Unatoč značajnom napretku u kvaliteti zraka u EU-u u posljednjih 30 godina, onečišćenje zraka i dalje je glavni ekološki uzrok preuranjene smrtnosti, što rezultira godišnjim bilansom od 300 000 preuranjenih smrti. Štetni učinci loše kvalitete zraka obuhvaćaju niz bolesti, uključujući srčani udar, moždani udar, respiratorne probleme, dijabetes, demenciju i rak pluća.

Kao odgovor na ovaj izazov, EU je od 2004. i 2008. implementirao dvije direktive o kvaliteti zraka. Europska komisija predložila je reviziju ovih direktiva u listopadu 2022. kao dio akcijskog plana EU-a za nultu razinu onečišćenja unutar okvira Europskog zelenog dogovora.

Usklađen s preporukama SZO-a, prijedlog spaja i ažurira postojeće direktive, uvodeći cilj nultog onečišćenja zraka do 2050. Također su postavljeni privremeni ciljevi za 2030. Osim toga, bolje će podržati lokalne vlasti u postizanju čišćeg zraka jačanjem praćenja kvalitete zraka.

Uvedene su granične i ciljane vrijednosti koje su bliže smjernicama SZO-a kako bi se ojačali standardi kvalitete zraka EU-a do 2030. Ovi standardi, koji obuhvaćaju različite onečišćivače zraka, kao što su fine čestice i čestice (PM2,5 i PM10), NO2, SO2, benzo(a)piren, arsen, olovo i nikal, redovito će se revidirati. Revidirana direktiva utvrđuje posebne standarde za svaku tvar, predlažući, na primjer, smanjenje godišnjih graničnih vrijednosti za PM2,5 i NO2 s 25 µg/m3 na 10 µg/m3 odnosno s 40 µg/m3 na 20 µg/m3. .

Privremeni sporazum dopušta državama članicama da pod određenim uvjetima zatraže produljenje roka do 2030. za postizanje graničnih vrijednosti kvalitete zraka. Za područja koja se suočavaju s izazovima zbog specifičnih klimatskih ili orografskih uvjeta ili gdje potrebna smanjenja utječu na kućne sustave grijanja, moguće je produljenje do 1. siječnja 2040. Dodatno, projekcije koje ukazuju na nedostižnost mogu dopustiti odgodu roka do 1. siječnja 2035., uz mogućnost produljenja za još 2 godine.

U slučajevima prekoračenja ograničenja ili suočavanja s rizikom od prekoračenja pragova upozorenja ili informacija za određene onečišćivače, države članice trebale bi:

• Razviti mapu puta za kvalitetu zraka prije 2030. ako razine onečišćujućih tvari prijeđu postavljena ograničenja ili ciljne vrijednosti između 2026. i 2029.
• Formulirati planove za kvalitetu zraka za regije u kojima razine onečišćujućih tvari premašuju ograničenja i ciljeve definirane direktivama nakon roka.
• Uspostaviti kratkoročne akcijske planove koji opisuju hitne mjere (npr. ograničavanje prometa vozila) za ublažavanje neposrednih zdravstvenih rizika.

Prijedlog bi trebao biti podvrgnut reviziji predstavnika država članica u Vijeću i parlamentarnom odboru za okoliš. Nakon što bude odobren, proći će formalno usvajanje od strane obje institucije, proći će pravne i lingvističke revizije, a zatim će biti objavljen u Službenom listu EU-a kako bi stupio na snagu. Države članice tada će imati rok od dvije godine nakon stupanja na snagu da ugrade direktivu.