Procedura i hodogram je vrlo jasan. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti prenose se osnivačka prava sa županije na državu, u roku od tri mjeseca imenovat će se nova upravna vijeća sa sedam članova u kojima će biti i predstavnici županija, kako bi oni i dalje sudjelovali u upravljanju bolnicom. Upravna vijeća će potom u roku od osam dana imenovati ravnatelje, uz suglasnost ministra.

Do 1. srpnja bolnice trebaju izraditi nove statute, a prijenos prava, ali i obveza, definirat će se sporazumima između županija i države. U postizanju održivosti sustava važan je i financijski aspekt. Stoga će se opće bolnice implementirati u sustav državne riznice te će Ministarstvo financija u svakom trenutku imati uvid u njihove aktivnosti, što je dobra poluga u postizanju financijske održivosti. Valja napomenuti da će županije i dalje dobivati decentralizirana sredstva, no ona će biti umanjena za iznos koji se odnosi na bolnički sustav. Ove godine je u proračunu bilo 54 milijuna eura decentraliziranih sredstava, od kojih je 20 milijuna usmjereno u bolničku zaštitu, a ukupni iznos  za iduću godinu dodatno je povećan pa će po toj osnovi županije dobiti 43 milijuna eura.

Nova Mreža javne zdravstvene zaštite

U skladu s reformskim ciljevima smanjit će se broj akutnih kreveta tamo gdje je to opravdano te povećati kapacitete dnevnih bolnica i broj kreveta za palijativnu skrb i dugotrajno liječenje.

Ministarstvo dodaje kako nije cilj da svaka bolnica radi sve specijalističke postupke već da nastavi pružati one koje u kontinuitetu obavlja kvalitetno i učinkovito.

U suradnji s relevantnim dionicima, uključujući i predstavnike bolnica i osnivača, Ministarstvo zdravstva je izradilo nacrt nove Mreže uzimajući u obzir niz kriterija, poput popunjenosti postelja i izvršenosti za 2019., 2022. i prvih šest mjeseci 2023., vrstu i broj djelatnosti u svakoj bolničkoj ustanovi, stanje ljudskih resursa, gravitaciju pacijenata prema županiji te geografski položaj bolnice u odnosu na regionalni centar.

Broj akutnih kreveta smanjit će se u KBC-u Rijeka za 10 posto, u varaždinskoj bolnici za 11 posto, a u vinkovačkoj bolnici za 12 posto. Primjerice, bilježi se kontinuiran pad popunjenosti postelja u djelatnosti oftalmologije i optometrije, otorinolaringologije, pedijatrije, ginekologije i opstetricije. S druge strane nedostaju kapaciteti za palijativno liječenje. Zato je plan povećati palijativne kapacitete, npr. u OB Bjelovar sa šest na 50, Koprivnici s pet na 30 a u OB Pula s pet na 15. Svemu tome će se pristupati na razini same ustanove i u skladu sa stvarnim potrebama sustava. Ne može se operirati karcinom crijeva ako se ne može osigurati optimalan nastavak liječenja maligne bolesti. Ali se mogu raditi druge operacije za koje postoji stručan kadar, odgovarajuća medicinska oprema i dovoljan broj slučajeva kako bi se zadržala kvaliteta zdravstvene zaštite i osigurali dobri ishodi liječenja. Uz to, bolnice će se regionalno povezati pa će i to biti dio rješenja.