Promjene životnih stilova, sve veća izgrađenost urbanog prostora, nedostatak održive urbane mobilnosti, zagađenje i posljedice globalnih klimatskih promjena te brojni drugi faktori utječu na urbanu kvalitetu života. U navedenom kontekstu dostupnost i kvaliteta javnog prostora sve više utječe na objektivne i subjektivne aspekte kvalitete života i dobrobit svih dobnih skupina stanovnika gradova, što je posebno došlo do izražaja tijekom pandemije bolesti COVID-19.

Cilj rada je istražiti svakodnevne prakse studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije COVID-19 i njihove stavove o dostupnosti i kvaliteti urbanih javnih prostora.

U tu svrhu provedeno je anketno istraživanje na prigodnom uzorku studenata Sveučilišta u Zagrebu (N=164). S ciljem kontekstualizacije rezultata napravljen je uvid u javno dostupne podatke o gradu Zagrebu. Fokus istraživanja bio je na dvije prostorne razine kako bi se istražili stavovi i prakse u mjerilu gradskih četvrti u kojima studenti žive te na prostoru središta grada Zagreba koji je u istraživanom periodu doživio naglu i značajnu transformaciju uslijed posljedica potresa i pandemije COVID-19. Javno dostupni podaci o gradu Zagrebu ukazuju na premali broj javnih zelenih površina na razini grada i na razini gradske četvrti, dok rezultati anketnog istraživanja pokazuju povećanu potrebu studenata za njima. Istraživanjem je uočena promjena svakodnevnih praksi i češći boravak studenata na javnim prostorima te stavovi koji naglašavaju važnost javnih zelenih površina u svakodnevnom životu studenata Sveučilišta u Zagrebu tijekom pandemije, na obje istraživane prostorne razine.

Ana-Marija Senfner, Miroslav Mihetec, Jana Vukić