Španjolski liječnici i znanstvenici, zajedno sa svojim kolegama iz SAD-a i Kanade, proveli su stoga šestomjesečno intervencijsko istraživanje u dvanaest srednjih škola diljem Barcelone u Španjolskoj kako bi procijenili utjecaj konzumacije oraha na neuropsihološki razvoj i ponašanje. U istraživanju je sudjelovao ukupno 771 učenik dobi od 11 do 16 godina koji su podijeljeni u intervencijsku i kontrolnu skupinu. Učenici u intervencijskoj skupini uz uobičajenu prehranu tijekom šest mjeseci konzumirali su 30 g zrna oraha dnevno, uz pretpostavku da 100 g oraha sadrži oko 9 g ALA. Na početku i na kraju istraživanja u svih sudionika procijenjene su sastavnice neuropsihološkog razvoja te razvoja ponašanja, a u svrhu procjene pridržavanja datih uputa o prehrani, odredila se koncentracija ALA u eritrocitima. Pri procjeni neuropsihološkog razvoja mjerila se radna memorija n-unatrag zadacima (engl. N-back task), zatim pažnja mrežnim testom pažnje (engl. The Attention Network Test, ANT), fluidna inteligencija sastavnicom testa primarnih mentalnih sposobnosti (engl. Tests of Primary Mental Abilities, PMA-R,) dok su se izvršne funkcije mjerile tzv. Roulette zadacima (engl. The Roulettes Task). Razvoj ponašanja određivao se pak procjenom socioemocionalnog razvoja upitnikom snaga i poteškoća SDQ te procjenom simptoma poremećaja pažnje i hiperaktivnosti (ADHD) prema mjerilima DSM-IV.

Rezultati ispitivanja analizirani metodom analize s namjerom liječenja, kojom se u obzir ne uzima koliko su se sudionici pridržavali plana ispitiva nja, nisu ukazali na značajne razlike između dvije skupine. No, analiza prema planu ispitivanja, kojom se u obzir uzima pridržavanje zadanog plana, ukazala je na značajno poboljšanje u testu pažnje u kojem je došlo do skraćenja vremena reakcije za 11,26 ms (95% CI −19,92, −2,6; P = 0,011) u intervencijskoj skupini. Osim toga, u intervencijskoj skupini se za 1,78 (95% CI 0,9, 2,67; P < 0,0001) povećao broj bodova u testu fluidne inteligencije, dok se u istoj skupini za 2,18 (95% CI −3,7, −0.67; P = 0,005) smanjio broj bodova u testu simptoma ADHD-a. Autori ispitivanja zaključili su kako njihovi rezultati ne pokazuju da će se neurofiziološke funkcije zdravih adolescenata popraviti ako im se preporuči da tijekom šest mjeseci konzumiraju orahe. No, istakli su kako se u slučaju pažljivog pridržavanja datih uputa o konzumaciji oraha opaža poboljšano zadržavanje pažnje i fluidne inteligencije te poboljšanje simptoma ADHD-a. Na kraju su naveli kako rezultati njihova istraživanja predstavljaju temelj za buduća klinička i epidemiološka istraživanja učinka oraha i ALA na neurološki razvoj adolescenata.

Lovro Lamot