Konferenciju je otvorio prim. dr Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu zdravstvene zaštite i nadzor, izrazivši zadovoljstvo što posljedice potresa, pandemija i trenutna obnova velikog dijela bolnice nisu negativno utjecali na razvoj i rast transplantacijskog programa. Tome u prilog idu brojke. U 2019. obavljeno je 99 transplantacija, 2021. njih 88, a prošle godine 106. Ono što ga posebno veseli je uspješna prva transplantacija pluća kod djeteta početkom ove godine.

Navedenim brojkama akademik Željko Kaštelan, predstojnik Klinike za urologiju, dodao je i najnovije podatke za 2023. godinu. Uspješno su transplantirana 54 solidna organa. Od toga je bilo 20 transplantacija bubrega, 17 jetre, 15 srca i dvije pluća. Među transplantiranim pacijentima je i četvero djece. Istaknuo je pritom kako je osobito ponosan na uspjeh transplantacijskih timova koji su početkom godine izveli simultanu transplantaciju srca i jetre kod istog pacijenta. Zahvat koji nikada prije kod nas nije izveden, a u svijetu je vrlo rijedak. Najprije je transplantirano srce, a odmah nakon toga i jetra.

Na to se nadovezao akademik Davora Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila, pojašnjavajući kako sama transplantacija jetre kao izuzetno složen zahvat može predstavljati problema čak i za primatelja sa zdravim srcem, a još je veći rizik s tek ugrađenim srcem, no zahvaljujući timskom radu i znanju sve je prošlo bez nekih većih komplikacija kod ove “dvostruke transplantacije“. Također je podsjetio je da je ove godine 35. obljetnica transplantacije srca u Republici Hrvatskoj. Od davne 1988. do danas taj proces je kontinuiran. Nije bilo većih prekida, čak ni za vrijeme Domovinskog rata.

Akademik Miličić dodao je i činjenicu da je Hrvatska s 10 do 11 transplantacija na milijun stanovnika danas prva u Europi, usporedivši to s Velikom Britanijom gdje se naprave 2,4 transplantacije na milijun stanovnika, a u Španjolskoj i Francuskoj između pet i šest na milijun stanovnika.

Da smo tu gdje jesmo, u samom vrhu svjetske transplantacijske medicine, prim. dr. Jasna Brezak, voditeljica Odjela za koordinaciju transplantacije i eksplantacije kao zaslužne navodi dobru organizaciju transplantacijskog sustava, kojeg karakteriziraju visoko znanje i empatija te entuzijazam svih koji u njemu sudjeluju. Kao primjer je navela već spomenutu simultanu transplantaciju srca i jetre u kojoj je od početka eksplantacija od dva različita donora iz Eurotransplanta do transplantacije u KBC-u Zagreb sudjelovalo stotinjak ljudi.

Osim navedenih govornika, o svojim iskustvima rada u transplantacijskom programu, važnosti pripreme pacijenta za operaciju, anesteziološkog praćenja same operacije te poslije operacijske skrbi za pacijenta, govorili su prof. dr. sc. Davor Mijatović, predstojnik Klinike za kirurgiju, doc. dr. sc. Željko Čolak, voditelj Odjela za anesteziologiju, poslijeoperacijsko zbrinjavanje i intenzivnu medicinu kardioloških i vaskularnih bolesnika, prim. dr. Tina Tomić Mahečić, Odjel za anesteziologiju, poslijeoperacijsko zbrinjavanje i intenzivnu medicinu kirurških bolesnika, prof. dr. sc. Anna Mrzljak, Odjel za hepatologiju Zavoda za gastroenterologiju i hepatologiju Klinike za unutarnje bolesti i doc. dr. sc. Hrvoje Silovski, pročelnik Zavod za hepatobilijarnu kirurgiju i transplantaciju abdominalnih organa.