U sklopu ciklusa predavanja Znanost u žarištu koje organizira Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kako bi na na zanimljiv i pristupačan način predstavila rezultate istraživanja svojih znanstveno-istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica, treće predavanje pod naslovom Kako forenzična antropologija pomaže u rješavanju ubojstva u srijedu 19. travnja u Knjižnici HAZU održao je akademik Mario Šlaus, upravitelj Antropološkog centra HAZU

Kako je istaknuo, forenzična antropologija je relativno nova, primijenjena grana biološke antropologije koja pomoću širokog spektra raznovrsnih metoda identificira sudionike i rekonstruira događaje u kontekstu kriminalističkih istraga, masovnih nesreća ili ratnih stradavanja. Najčešće se  primjenjuje kada su pronađeni ljudski ostaci loše uščuvani, bilo zato jer su dugo vremena bili nedostupni ili zato jer su namjerno bili izloženi komadanju, paljenju  ili nekom drugom procesu zbog kojega se ne mogu prepoznati na uobičajene načine. U predavanju je, na temelju stvarnih kriminalističkih slučajeva, uključujući i identifikaciju prve žrtve serijskog ubojice Jeffreyja Dahmera, u kojoj je je i osobno sudjelovao, pokazao koje metode se koriste kako bi se identificirali loše uščuvani ili spaljeni ostaci, te kako znanja iz područja forenzike i osteologije mogu pomoći u rješavanju ubojstava počinjenih prije više desetljeća.

Akademik Mario Šlaus rođen je 1959. u Zagrebu. Studirao je medicinu i arheologiju na Sveučilištu u Zagrebu. Magistrirao je 1992., a doktorirao 1996. na Sveučilištu u Zagrebu s temama iz biološke antropologije. Daljnje znanstveno usavršavanje odradio je u Smithsonian Institution, Washington DC, SAD, gdje je 1991. dobio  stipendiju u National Museum of Natural History i specijalizirao bioantropologiju i forenzičku antropologiju. Upravo zbog svog znanja iz forenzičke antropologije 1995. je izabran u multidisciplinarnu ekipu forenzičkih stručnjaka koju je Vlada RH formirala da analizira i identificira žrtve Domovinskog rata te je u tom kontekstu do danas sudjelovao u 2636 pozitivnih identifikacija žrtava Domovinskog rata, uključujući onih iz masovnih grobnica Ovčara, Lovas i Novo groblje u Vukovaru. Na 54. Sjednici komisije za ljudska prava koja je održana 1998. poimenice je naveden u Izvještaju glavnog tajnika Ujedinjenih naroda kao ”Recommended expert” iz forenzičke antropologije u poglavlju ”Human rights and forensic science”. Zbog obaveza preuzetih u procesu identifikacije žrtava Domovinskog rata imao je od 2001. do 2020. kumulativni radni odnos u znanstvenoj grani antropologija na Katedri za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je izabran u zvanje znanstvenog savjetnika.

Osnovno zanimanje Marija Šlausa bilo je međutim u znanstvenim jedinicama HAZU gdje je proveo čitav svoj dosadašnji radni vijek, prvo u Odsjeku za arheologiju, a potom u Antropološkom centru kojega je osnovao i čiji je sadašnji upravitelj i gdje je 2012. izabran u zvanje trajno izabranog znanstvenog savjetnika. Tu je osnovao bioarheološki laboratorij i utemeljio Osteološku zbirku HAZU – do tada takav laboratorij i zbirka nisu postojali u Hrvatskoj.

Bavi se širokim spektrom znanstvenih tema: paleogenetikom, biološkom antropologijom, forenzičnom antropologijom i proučavanjem mobilnosti i prehrane arheoloških populacija. Objavio je 212 znanstvenih radova i 3 autorske knjige koji su prema bazi podataka Web of Science citirani 1575 puta s h indeksom 20, dok je prema bazi podataka Google Scholar citiran 4148 puta s h indeksom 33. Do danas je vodio ili sudjelovao kao znanstveni istraživač u realizaciji 11 znanstveno-istraživačkih projekata na 6 od kojih je bio voditelj istraživanja. Osnovao je i vodi 7 studijskih programa u rasponu od dodiplomskih kolegija do doktorskog studija na Sveučilištima u Zagrebu, Zadru i Splitu. Mentor je na 10 disertacija. Na Sveučilištu u Zadru izabran je u naslovno zvanje redovitog profesora.

Kontinuirano radi na promociji znanosti te je u tom kontekstu sudjelovao u brojnim televizijskim i radio emisijama posvećenim znanosti a osmislio je, napisao scenarije i glumio u dvije sezone dokumentarne serije pod nazivom „Zapisano u kostima” koju je HRT emitirala na svom Prvom programu 2014. i 2017. i koja je bila posvećena bioarheološkim istraživanjima u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Za svoj znanstveni doprinos bioarheologiji i forenzičkoj antropologiji Mario Šlaus dobio je 2011. Državnu godišnja nagradu za znanost, a 2022. izabran je za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za prirodne znanosti.