U kliničkom bolničkom centru Zagreb djeluje Referentni centar za fonijatriju Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske koji predstavlja centralno mjesto za rješavanje medicinske problematike glasa u našoj zemlji. Svaki pacijent koji dođe u Referentni centar prolazi detaljnu multidisciplinarnu timsku dijagnostičku obradu koja je ključ za odabir optimalnog liječenja za svakog pojedinca kod kojeg se utvrdi postojanje glasovnih poteškoća.

Kako bi potaknuli ljude da „poslušaju svoj glas“, primijete promjene i kontaktiraju liječnika, djelatnici Referentnog centra za fonijatriju podijelili su neke osnovne informacije o važnosti glasa i praćenju njegovih promjena.

• Posljednjih nekoliko godina primjetan je porast interesa građana za očuvanje vlastitog glasa, posebno kod glasovnih profesionalaca (pjevači, glumci, profesori, novinari…). U velikoj mjeri tom trendu svojim su radom doprinijela stručna fonijatrijska i logopedska društava, udruge pacijenata i mediji.
• Svake godine javlja se sve više pacijenata s glasovnim poteškoćama. Rezultat je to pojačane brige za vlastiti glas, veće pojavnosti poremećaja uzrokovanih lošim životnim navikama (stres, pušenje, alkohol, nezdrava hrana i pića…), porasta različitih stanja poput laringofaringealnog refluksa, uzimanja nekih lijekova te brojnih drugih uzročnika poremećaja glasa.
• Vokalna higijena - prevencija poremećaja glasa. Za svakog je pojedinca bitno osvještavanje vlastitog nepravilnog vokalnog ponašanja koje negativno utječe na fonatorni aparat te poticaj na promjenu takvog ponašanja radi smanjivanja mogućih posljedica, što obično uključuje promjenu radnih uvjeta koji otežavaju normalnu fonaciju i uzrokuju glasovno opterećenje. Vokalna higijena znači sljedeće: ne šaptati, izbjegavati alkohol, pušenje, kofein, mentolne bombone, previše začinjenu hranu, vikanje, pročišćavanje grla (nakašljavanje), negovorenje u bučnim prostorijama, izbjegavanje stresa i napetosti te nekorištenje glasa kod težeg umora. Također je potrebno piti dovoljno tekućine, dio dana odmarati glas šutnjom, održavati prostore u kojima boravimo prozračnima, pravilno disati, ovladati tehnikama za smanjivanje stresa i napetosti...
• Glas je uz govor tijela i neverbalnu komunikaciju najvažnija komponenta socijalnog sporazumijevanja i kontakta. Iz glasa se čuje dob, spol, raspoloženje te emocionalno i zdravstveno stanje pojedinca. Poremećaj glasa može biti jedan od simptoma neuroloških, endokrinoloških, imunoloških i drugih bolesti.
• Promuklost koja traje duže od 3 tjedna, gubitak glasa, pucanja glasa, često nakašljavanje i pročišćavanja grla, osjećaj napetosti i/ili knedle u grlu, smanjenje opsega govornog registra i osjećaj boli kada govorimo, znakovi su da je došlo vrijeme kada se treba obratiti liječniku, učiniti otorinolaringološki, ali i logopedski pregled.
• Kao rezultat kontinuirane zlouporabe glasa mogu nastati promjene u kvaliteti glasa bez značajnijih morfoloških promjena na glasnicama. S druge pak strane pušenje, boravak u zadimljenim prostorima, svakodnevno konzumiranje alkohola i laringofaringealni refluks (LPR) mogu osim poremećaja kvalitete glasa kao posljedicu imati i morfološke promjene na glasnicama, od benignih promjena poput polipa pa sve do karcinoma glasnica.
• Glas se mijenja tijekom cijelog života, a kako starimo glas slabi, baš kao i sluh. Promjene glasa mogu nastati i zbog hormonalnih promjena u menopauzi.
• S obzirom na to da su glasnice u svojoj osnovnoj anatomskoj strukturi mišići, neophodno je kontinuirano vježbanje. Trebamo ih svakodnevno zagrijavati na pravilan način i provoditi vokalnu higijenu. To je recept za dobar i zdrav glas.
• Problem promuklosti nije nerješiv problem. U mnogim slučajevima može se riješiti i bez operacije glasnica, glasovnom terapijom koju provode logopedi.
• Koliko će glasovna terapija (rehabilitacija) trajati ovisi o uzroku nastanka problema. Kada govorimo o funkcionalnim poremećajima glasa ona u prosjeku traje 3-4 mjeseca, 1 x tjedno po 45 min, ali u onkoloških bolesnika terapija je u pravilu i dugotrajnija.
• Poremećaji glasa ne javljaju se samo u odraslih nego su česti i u dječjoj dobi. Važno je naglasiti da je zdravi dječji glas preduvjet za razvoj zdravog glasa odrasle osobe (patološki funkcionalni fonatorni mehanizmi u djetinjstvu preslikavaju se i u odraslu dob). Statistike pokazuju da je preko 50% predškolske djece barem u jednom periodu promuklo, a najčešće u razdoblju od 3.-6. godine života, jer je ono razvojno najintenzivnije, ali i najosjetljivije. U svakom trenutku djetetovog razvoja glas ima posebnu važnost.