Nezadovoljstvo premalom količinom vremena za pregled u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) već godinama izražavaju i liječnici i pacijenti, a sada je Hrvatska liječnička komora prvi put objavila liječničku procjenu vremena koje imaju na raspolaganju za pacijente.

Tako obiteljski liječnici kažu da za pregled pacijenta imaju 10 minuta umjesto predviđenih 15 do 25 minuta za prvi pregled, dok pedijatri u PZZ-u prosječno imaju 9 minuta za pregled beba i djece, što je daleko ispod norme propisane Vremensko-kadrovskim normativima (dio dokumenta Plan i program mjera zdravstvene zaštite 2020.-2022. koji je donijelo Ministarstvo zdravstva) koja kaže da bi sistematski pregled dojenčeta trebao trajati 30 minuta, a prvi pregled bolesnog djeteta 20 minuta. Ništa bolja situacija nije niti u ginekološkim ordinacijama u PZZ-u jer ginekolozi prosječno za pregled imaju tek 15 minuta od normativima predviđenih pola sata.

Ovi rezultati nikoga nisu iznenadili. Rezultati su proizašli iz velikog anketnog istraživanja Studija hrvatskog liječništva 2022. koje je Hrvatska liječnička komora provela tijekom svibnja i lipnja prošle godine.

Više od 80 % liječnika u PZZ-u vrlo nezadovoljno opterećenošću administrativnim poslom.

Analiza stavova liječnika pokazala je, uz iznimno visoko nezadovoljstvo manjkom vremena za preglede i konzultacije s pacijentima, i izrazito visoko nezadovoljstvo liječnika količinom administrativnog posla.

Nezadovoljstvo liječnika vremenom koje imaju na raspolaganju za pacijente, također je vrlo visoko. Broj obiteljskih liječnika i pedijatara iznimno nezadovoljnih vremenom za pacijente kreće se oko 80 %, dok je kod ginekologa taj broj na oko 60 %. 

Tipičan radni dan pedijatra u domu zdravlja uključuje 40 pregleda malih pacijenata i 23 medicinske konzultacije u ambulanti, dok oni u privatnim ordinacijama odrade 48 pregleda dnevno i 28 medicinskih konzultacija.

Alarmantne brojke: Hrvatskoj nedostaje 257 obiteljskih liječnika, 110 ginekologa i 90 pedijatara u PZZ-u

U Hrvatskoj danas u PZZ-u radi 2.647 liječnika, od čega 2.187 liječnika obiteljske medicine, 224 ginekologa i 236 pedijatara. Generalno gledajući, u Hrvatskoj nedostaje 257 obiteljskih liječnika odnosno desetak posto do popunjenosti mreže HZZO-a. Posebno je teška situacija u tri županije u kojima nedostaje više od 1/5 obiteljskih liječnika, a to su Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te Sisačko-moslavačka županija. S ginekolozima u PZZ-u, kojih u cijeloj državi nedostaje 110 tj. čak jedna trećina u odnosu na mrežu HZZO-a, situacija je iznimno loša u Brodsko-posavskoj županiji gdje ih nedostaje čak 67%, Bjelovarsko-bilogorskoj 56% te Šibensko-kninskoj županiji gdje ih nedostaje 50%. Alarmantna je situacija s primarnim pedijatrima kojih u PZZ-u nedostaje 90. Po crnim brojkama nedostajućih pedijatara najlošija situacija je u Koprivničko-križevačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji gdje do popunjenosti mreže nedostaje 63 % pedijatara, a u Sisačko –moslavačkoj nedostaje 58 %.

Skoro 60 % liječnika u privatnim ordinacijama u PZZ-u ne iskoriste cijeli godišnji odmor

Po pitanju uvjeta rada kod liječnika PZZ-a je prisutno nezadovoljstvo u više segmenata poput toga da imaju osjećaj fizičke nesigurnosti na poslu i vrlo čestu visoku izloženost verbalnom nasilju. Liječnici u domovima zdravlja iznimno su nezadovoljni medicinskom opremom, a svi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nužnim radom u slobodno vrijeme.

Svaki četvrti liječnik primarne zdravstvene zaštite ne bi ponovno postao liječnikom

Po pitanju zadovoljstva poslom i primanjima anketa je pokazala da značajno niže zadovoljstvo plaćom imaju liječnici zaposleni u domovima zdravlja u odnosu na liječnike u privatnim ordinacijama. Nužno prepustiti liječnicima u PZZ-u da sami odluče gdje žele raditi, duboko je pogrešno forsirati ih na zapošljavanje u domovima zdravlja gdje su primanja niža. Koliko je duboko nezadovoljstvo jasno potvrđuje i podatak iz Studije da svaki četvrti liječnik u PZZ-u ne bi ponovno postao liječnikom.

Liječnici u domovima zdravlja su svoje zadovoljstvo poslom na skali od 0 do 10 ocijenili ocjenama od 5,2 do 5,8 (ovisno o specijalizaciji), dok su liječnici u privatnim ordinacijama dali veću ocjenu od 6,1 do 6,7. Istu razliku vidimo i kod zadovoljstva primanjima: viša ocjena (5,6 do 6,5) u privatnim ordinacijama i značajno niža ocjena i veće nezadovoljstvo primanjima u domovima zdravlja (2,9 do 4,9).

Mjere koje HLK predlaže za povećanje atraktivnosti rada u PZZ-u su:

1. Slobodan izbor mjesta rada za liječnike: privatna ordinacija ili dom zdravlja
2. Omogućiti prijenos privatnih ordinacija na drugog liječnika
3. Uvesti dugoročno i sustavno planiranje kadrova u zdravstvu: nacionalno planiranje, raspisivanje, dodjeljivanje, financiranje i nadzor specijalizacija
4. Raspisati veći broj specijalizacija za PZZ –za domove zdravlja i privatne ordinacije
5. Gradovi i županije trebaju se aktivno uključiti u privlačenje liječnika u lokalne sredine (bonusi, osiguravanje stanovanja, nabava opreme i sl.)
6. Omogućiti grupne privatne prakse tj. donijeti nužne pravilnike (Navedeni pravilnici nisu doneseni već 20 godina!)
7. Smanjiti broj administrativnih procedura koje liječnici provode – treba ih preuzeti HZZO
8. Smanjiti standardan broj pacijenata po timu obiteljskog liječnika na 1500 - kvalitetnija prevencija i rasterećenje bolničkog sustava
9. Omogućiti zapošljavanje dodatne medicinske sestre i/ili zdravstvenog i nezdravstvenog radnika i donijeti Pravilnik o kadrovskim standardima za timove (Rok za donošenje ovog pravilnika bio je lipanj 2019.)
10. Izjednačavanje koeficijenata za liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti s koeficijentima liječnika u bolničkom sustavu