Naglašavajući kako se posebno stavlja fokus na pacijenta u svakoj situaciji, Beroš je istaknuo kako je na tom tragu predložena obveza svakog zdravstvenog radnika da pruži hitnu medicinsku pomoć svakoj osobi i izvan svog radnog mjesta, odnosno u neposrednoj blizini svojeg radilišta.

Uvodi se i mogućnost da pacijent ocijeni zadovoljstvo zdravstvenom uslugom i aktivno sudjeluje u provedbi novih preventivnih zdravstvenih (sistematskih) pregleda.

Drugi važan dio reforme je organizacijska struktura zdravstvenog sustava - u primarnu razinu zaštite uključuju se psihološka i logopedska djelatnost te fizikalna terapija.

Sanitetski prijevoz izmiješta se u djelatnost zavoda za hitnu medicinu.

Unapređuje se postupanje hitne medicinske službe kroz "brisanje" županijskih granica, uvode mobilne ljekarne i jačaju mobilne ambulante.

Novost je i osiguravanje zdravstvene zaštite za studente izvan mjesta prebivališta/boravišta kroz posebne ordinacije.

Uređuje se i rad turističkih ambulanti.

Zakonskim izmjenama predviđen je također jedan dom zdravlja po županiji, uz mogućnost osnivanja podružnica domova zdravlja, kao i administrativno rasterećenje liječnika uz zapošljavanje administratora.

Reorganizacija bolničkog sustava uključuje novu kategorizaciju bolnica, ali i prenošenje upravljačkih prava općih bolnica na državu.

Izvanbolnička specijalističko - konzilijarna zdravstvena zaštita, specijalne bolnice, lječilišta i poliklinike ostaju u upravljačkoj nadležnosti županija.

Tercijarna razina zdravstvenih ustanova, koja uključuje KBC-ove, KB-ove i Klinike, kao i do sada, ostaje u nadležnosti države.

Predlaže se reguliranje rada između javnog i privatnog zdravstvenog sustava tako da zdravstveni radnik za vrijeme obnašanja dužnosti ravnatelja, zamjenika ili pomoćnika ravnatelja, predstojnika klinike ili zavoda ne može biti osnivač zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva u istoj djelatnosti.

Dodatno se regulira obavljanje dopunskog rada tako da se uvjetuje učinkovito upravljanje listama čekanja u javnom zdravstvu.

Upravljanje ljudskim potencijalima uključuje osnaživanje mladih liječnika, omogućavanjem zdravstvenim radnicima u javnoj službe da privatnu praksu mogu obavljati bez dobivanja suglasnosti Ministarstva zdravstva, najduže do navršenih 68 godina života, umjesto dosadašnjih 65 godina, jednakim bodovanjem koeficijenata specijalista bez obzira jesu li na primarnoj ili na višim razinama zdravstvene zaštite.

Izmjene zakona su obveza u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, u sklopu kojega nam stoji na raspolaganju 2,56 milijardi kuna bespovratnih sredstava.

Zakonskim izmjenama se predlaže povećanje maksimalnog iznosa participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite, te za osobe koje nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine usluge.

Sredstva iz proračuna za iduću godinu osigurana su u iznosu od 5,3 milijardi kuna, za razliku od ove godine kada su iznosila 2,6 milijardi kuna.

Osim toga, u zakonu piše da Ministarstvo financija prepoznaje obvezu dotacije ako postoji potreba.