Korišteni su podaci Nacionalne ankete o uporabi droga i zdravlju (NSDUH) između 2015. i 2020., što je reprezentativno istraživanje za SAD kod osoba starijih od 12 godina. Veliki depresivni poremećaj bio je najčešći psihički poremećaj u SAD-u, i najjači rizični čimbenik za suicidalno ponašanje. Prijašnja istraživanja pokazuju povećanje depresije u populaciji SAD-a od 6,6% u 2005. na 7,3% u 2015. godini.

„Naša studija osuvremenjuje procjene prevalencije depresije za populaciju SAD-a tijekom 2020. i potvrđuje povećanje incidencije depresije od 2015. do 2019., što održava javnozdravstvenu krizu koja se intenzivirala u SAD-u čak i prije nastupa pandemije,“ kaže dr. Renee D. Goodwin, profesor epidemiologije sa Sveučilišta u New Yorku.

„Ukupni utjecaj ovih trendova pokazuje pojačanu javnozdravstvenu krizu, te da poticaji na javnozdravstvene intervencije i egalitarnost nisu postigli jednakost u liječenju depresije.“

Tijekom 2020. 9% Amerikanaca u dobi od 12 i više godina iskusilo je veliku depresivnu epizodu. Depresija je bila češća u mladih ljudi između 18 i 25 godina, s malo više od 17%, i u adolescenata u dobi između 12 i 17 godina (16,9%). Depresija se povisila najbrže među adolescentima i mladim odraslim ljudima, i gotovo u svim grupama dijeljenima po spolu, rasi, prihodima i obrazovanju. Unatoč tome, prevalencija depresije se nije promijenila među odraslima starijima od 35 godina. Sveukupno postotak ljudi koji su tražili pomoć ostao je konstantno nizak.

„Naši rezultati su pokazali da većina adolescenata s depresijom nije rekla ni razgovarala sa zdravstvenim radnikom o depresivnim simptomima, niti je bila na psihijatrijskom liječenju od 2015. do 2020. godine,“ kaže Goodwin.

Rasprostranjenost depresije među bijelcima nehispanskog podrijetla premašila je druge rase. Depresija je također bila češća među ženama nego muškarcima, i među ljudima koji nisu, niti nisu bili vjenčani. Iako je postojalo povećanje depresije od 2015. do 2019. kod onih unutar iste prihodovne grupe, naviša prevalencija depresija bila je uočljiva među osobama najnižih primanja.

„Povišene brojke neliječene depresije kod adolescenata i mladih su posebno problematične jer je neliječena depresija rano tijekom života prediktivni čimbenik povišenog rizika za druge dodatne probleme s mentalnim zdravljem,“ kaže Goodwin.

„Kratkoročne i dugoročne posljedice pandemije na depresiju još nisu jasne, no potrebne su procjene za početak kvantifikacije utjecaja pandemije na mentalno zdravlje. Hitno je potrebno proširivanje kampanja temeljenih na dokazima, unutar zajednice i javnosti koje potiču traženje pomoći, ranu intervenciju, prevenciju i obrazovanje o depresiji.“

Izvornik: Goodwin RD, Dierker LC, Wu M, i sur. Trends in U.S. Depression Prevalence From 2015 To 2020: The Widening Treatment Gap. Am. J. Prev. Med. 2022. objavljeno 19. rujna 2022.

Prevela: dr. sc. Dora Polšek, dr. med.