U Dubrovniku je održan 4. međunarodni Kongres o sigurnosti i kvaliteti hrane pod nazivom „Jedno zdravlje“, koji je okupio multidisciplinarni tim stručnjaka iz cijelog svijeta, s ciljem povezivanja akademske, znanstvene i stručne zajednice te razmjene znanja i iskustava potrebnih za realizaciju projekta uspostave Centra za sigurnost i kvalitetu hrane. Kongres su organizirali Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Hrvatsko mjeriteljsko društvo i Mreža za kontrolu kvalitete i sigurnosti hrane Jugoistočne Europe (SEEN-FSQC), a zajednički zaključci sudionika bit će od vitalnog značaja za konačno otvorenje Centra za sigurnost i kvalitetu hrane, institucije koja će hrvatskim građanima omogućiti zdraviju i kvalitetniju prehranu, uz potvrdu izvornosti te samim time i višu kvalitetu života.
Koncept jednog zdravlja ne odnosi se samo jednoznačno na zdravlje, već je ovdje riječ o jedinstvenosti zdravlja iz aspekta čovjeka, bilja, životinja i okoliša.
Svečano otvorenje 4. međunarodnog Kongresa o sigurnosti i kvaliteti hrane „Jedno zdravlje“, svojim su obraćanjima otvorili prim. Vera Katalinić Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva Republike Hrvatske, doc. Zdravko Barać, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Laura Martin, glavna tajnica EUROLABA - Europske federacije nacionalnih udruga mjernih, ispitnih i analitičkih laboratorija i predsjednik Kongresa prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i predsjednik Kongresa.
„Koliki je značaj ovog Kongresa možda se najbolje ogleda u broju organizatora, suorganizatora, pokrovitelja, sudionika, kao i potpori koju mu je iskazalo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, uvrstivši ga među strateške znanstvene i znanstvenostručne skupove od iznimnog značaja za Republiku Hrvatsku u 2022. godini. Koncept jednog zdravlja ne odnosi se samo jednoznačno na zdravlje, već je ovdje riječ o jedinstvenosti zdravlja iz aspekta čovjeka, bilja, životinja i okoliša. Kao populacija nalazimo se u velikoj krizi, klimatskoj krizi, gdje također svoj fokus moramo usmjeriti na jedno zdravlje, globalno, bez granica. Kvaliteta i sigurnost hrane iznimno je važna, a danas se puno više bavimo tom temom, nego što je bio slučaj u prošlosti. Promijenili su se naš odnos i stav prema hrani, kontrola kvalitete se uvelike razvila, kako iz laboratorijskog, tako i iz zdravstvenog aspekta i sigurnosti. I mi ćemo kao predvodnik javnog zdravstva uskoro otvoriti svoj Centar za sigurnost i kvalitetu hrane. Pitanje jednog zdravlja nije samo pitanje sektora zdravstva, već gotovo svih sektora/ministarstava“, istaknuo je prilikom svečanog otvorenja prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med., ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar i predsjednik Kongresa.
S obzirom na to da deklariranje hrane i dodataka prehrani predstavlja skup važnih podataka kojima proizvođači komuniciraju s potrošačima o svim bitnim sastojcima, podrijetlu hrane i nutritivnom sastavu, jedan od glavnih zaključaka je bio i taj da je neophodno educirati i proizvođače i potrošače na čitanje i razumijevanje istih. Kontaminanti hrane i dalje predstavljaju velik izazov pri analizi hrane te je stoga neophodno i pratiti razvoj novih tehnologija i analitičkih metoda te ulagati u edukaciju laboratorijskih djelatnika, kako bi stečeno znanje mogli svakodnevno primjenjivati u praksi te svoje znanje prenositi drugima.
„Svima je poznato da niti pojedinac niti organizacija ne mogu samostalno odgovoriti na ugroze koje svakodnevno dolaze i koje prijete javnom zdravlju. Boriti se možemo samo ako svi zajedno djelujemo. Izuzetno mi je zadovoljstvo što imam priliku sudjelovati na ovom Kongresu koji je okupio veliki broj međunarodno priznatih stručnjaka, što samo pokazuje zalog da će ovaj Kongres biti uspješan“, poručila je prim. Vera Katalinić Janković, posebna savjetnica ministra zdravstva Republike Hrvatske.
S obzirom na to da, uz znanstvenu zajednicu, najvažniju ulogu pri osiguravanju kvalitete i izvornosti hrane imaju upravo proizvođači, u ime Ministarstva poljoprivrede RH obratio se ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane pri Ministarstvu, doc. Zdravko Barać. „Istaknuo bih izniman značaj ovog Kongresa koji okuplja renomirane predstavnike u sustavu sigurnosti i kvalitete hrane, a koji predstavlja odličnu platformu za razmjenu informacija, novih odredbi u zakonodavstvu, odgovore na nova pitanja i iskustva, kao i stvaranje novih poslovnih prilika. Svi zajedno kroz naše djelovanje moramo osigurati održive prehrambene sustave koji će omogućiti kvalitetnu i cjenovno pristupačnu hranu, koja povoljno utječe na život građana. Upravo su ovakve stavke sastavni dio Strategije Ministarstva poljoprivrede za razvoj poljoprivrede do 2030. godine. Dio su europske strategije „Od polja do stola“, kao i hrvatske strategije razvoja poljoprivrede – „Više od farme“. Glavni cilj obiju strategija jest osiguranje preduvjeta za proizvodnju i dostupnost sigurne i kvalitetne hrane, proizvedene na održiv način“ – rekao je doc. Barać, naglasivši pritom i ulogu Ministarstva u kreiranju i provedbi politika kvalitete hrane te različitih programa s ciljem smanjenja količine otpada od hrane.
„Kada govorimo o sigurnosti hrane, ne možemo ju više promatrati izolirano, a da ju ne stavimo u kontekst održivosti. Pri tome mislim na održivost prehrambenih sustava. To su vrlo kompleksni i dinamični sustavi koji danas zapošljavaju milijardu ljudi i predstavljaju najveći gospodarski sektor“, naglasila je u svom uvodnom obraćanju dr. sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a.
Također, glavni partner cjelokupne inicijative i projekta uspostave Centra za sigurnost i kvalitetu hrane je Europska unija, zajedno sa svojim strukovnim organizacijama. U njihovo ime, na otvorenju Kongresa govorila je glavna tajnica EUROLABA - Europske federacije nacionalnih udruga mjernih, ispitnih i analitičkih laboratorija, Laura Martin. „Kada govorimo o sigurnosti i kvaliteti hrane, ne trebamo zaboraviti na prijevare s hranom, kao ni na krivotvorenje hrane. U današnje vrijeme, unatoč porastu razine svijesti među potrošačima, još uvijek ima puno potrošača koji ne uzimaju u obzir činjenicu da su neki od proizvoda koje kupuju možda krivotvoreni ili da sastojci koji su označeni na proizvodu možda nisu ispravni. Sada kada su prijevare s hranom, posebice za vrijeme pandemije, dramatično porasle, kao i cijene, tržište hrane vrijedno je oko 30-40 milijardi dolara. Stoga svakako moramo surađivati u borbi protiv prijevara s hranom, kako bismo potrošače upoznali s time da postoje krivotvoreni proizvodi koji mogu ozbiljno ugroziti njihovo zdravlje“, poručila je.