Osim što su u prosjeku skloniji vjerovati i drugim teorijama zavjera, oni također imaju niže povjerenje u znanost, sklonost desnim populističkim stavovima i religioznosti, nižu znanstvenu i političku pismenost te su manje skloni kritičkom razmišljanju, pokazuju rezultati istraživanja provedenog od 29. travnja do 17. svibnja 2022. na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 1401 odraslog sudionika i sudionica u dobi od 18 do 64 godine u okviru multidisciplinarnog projekta "Pro-fact: Razotkrivanje COVID-19 dezinformacijskih narativa u Hrvatskoj istraživanjem, provjerom točnosti činjenica i edukacijom".

Gotovo 50% ispitanih složilo se sa zavjerom da se "manipulira sa statistikom radi preuveličavanja smrtnosti od COVID-19 putem uključivanja osoba koje su umrle od drugih bolesti".

Vjerovanje u zavjere o COVID-19 povezano je s vjerovanjem u različite druge zavjere, a koje sadržajno nemaju veze s pandemijom.

"Bitna je uočena poveznica između vjerovanja u COVID-19 teorije zavjera i posjedovanja konspiratornog 'mentaliteta opsadnog stanja', odnosno sklonosti vjerovanja u ugroženost vlastite nacije od unutarnjih i vanjskih neprijatelja u nepredvidivom globaliziranom svijetu. Takve osobe će biti sklonije pronalaziti poveznice među nepovezanim događajima te pretpostavljati postojanje skrivenog, zavjereničkog djelovanja koje ih povezuje", pojasnio je koordinator istraživanja, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Nebojša Blanuša.

"O tome da sklonost zavjereničkom mišljenju povezanom s COVIDom-19 nije zanemariv problem, koji ima učinak na ponašanje, govori i to da su osobe sklone vjerovanju u zavjere oko COVID-a-19 i spremnije djelovati protiv predloženih i uvedenih zaštitnih mjera. Također, češće mjere smatraju neopravdanima, teže podnose posljedice mjera te su u manjoj mjeri spremne cijepiti se u budućnosti, ako se to bude preporučivalo", upozorila je suradnica na Pro-factu, profesorica s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mirjana Tonković.