Uz Hrvatsku, prisutne su bile delegacije Albanije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Češke, Njemačke, Kosova, Poljske, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. Simpoziju je nazočio i dr. Christiaan Keijzer, predsjednik CPME-a (Standing Committee of European Doctors- Stalni odbor europskih liječnika), krovne udruge europskih liječnika.

Uz predsjednika HLK-a doc. Krešimira Luetića koji je pozdravnim govorom otvorio simpozij, hrvatsku delegaciju predvođenu predsjednikom Povjerenstva za međunarodnu suradnju HLK-a dr. Ivanom Ragužem činili su Marija Perić, Linda Rossini Gajšak, Boris Ujević, Lada Zibar i Žana Žegarac.

Prije nacionalnih izvještaja, predavanja su održali predstavnik Njemačke dr. Ramin Parsa-Parsi o prizivu savjesti i Međunarodnom kodeksu medicinske etike Svjetskog liječničkog udruženja (World Medical Association – WMA) te predstavnik Bosne i Hercegovine dr. Goran Pavić o važnosti i ulozi javnog zdravstva u planiranju ljudskih resursa u zdravstvu.

Nakon uvodnih predavanja uslijedili su nacionalni izvještaji delegacija, i to podijeljenih u tri teme.

Prva tema odnosila se na značajke disciplinskih postupaka: tko pokreće disciplinske postupke i predstavlja tužitelja u ime komore pred tijelom koje provodi disciplinski postupak, postoji li ured ili tijelo unutar komore za pokretanje disciplinskih postupaka, koje su predviđene disciplinske mjere, postoji li kao disciplinska mjera rad pod nadzorom, koje su profesionalne kvalifikacije članova tijela koje provodi disciplinski postupak, jesu li članovi stalni ili se imenuju za svaki postupak zasebno, postoje li pravni lijekovi protiv odluke tijela koje provodi disciplinski postupak i mogućnost osporavanja odluke pred državnim sudom, jesu li zapisnici i odluke disciplinskih tijela javno dostupni, jesu li osobni podaci liječnika kojima je izrečena disciplinska mjera javno objavljeni, postoji li mogućnost mirenja između stranaka u disciplinskom postupku.

Druga tema odnosila se na priziv savjesti: koji su nacionalni propisi, jesu li propisani protokoli za primjenu priziva savjesti, položaj komore, utjecaj priziva savjesti na dostupnost zdravstvene zaštite, mogućnost diskriminacije, utjecaj na upravljanje ljudskim resursima.

Treća tema nacionalnih izvještaja odnosila se na aktualne izazove u bolničkom sustavu: shema organizacije bolnica, postoji li nacionalni/regionalni postupak akreditacije za bolnice, kakav je položaj komore u procesu akreditacije, na temelju čega se financiraju bolnice u nacionalnom sustavu, koje su mjere zadržavanja mladih liječnika nakon specijalizacije, postoji li predložena ili je u tijeku reforma organizacijske sheme bolničkog sustava.

Hrvatska je kao domaćin i organizator simpozija od svih prisutnih delegacija dobila pohvale za odabir tema, budući da su potaknule diskusiju i razmjenu korisnih informacija o legislativi i praksi u državama srednje i istočne Europe.