Koliki je postotak karcinoma jajovoda ili jajnika posljedica nasljedne mutacije gena?

Procjena sumnje na leziju adneksa trebala bi započeti s anamnezom i utvrđivanjem ženine dobi. Starija životna dob je najveći neovisni čimbenik rizika za razvoj raka jajnika ili jajovoda. Budući da je približno 20% karcinoma jajovoda ili jajnika posljedica nasljedne mutacije gena, obiteljska anamneza je kritična komponenta u procjeni rizika od raka kod žena koje imaju masu u adneksima.

Radi li se rutinska biopsija sumnjive adneksalne mase?

Za dijagnozu je potrebno vađenje tkiva, a biopsiju adneksalne lezije gotovo uvijek treba izbjegavati kako bi se spriječila intraabdominalna diseminacija i kasniji razvoj mogućeg raka.

Može li se u fimbrijskom kraju jajovoda razviti serozni adenokarcinom?

Povijesno gledano, jajovod je opisan kao inertan organ koji je odgovoran za 0,3 do 1,5 slučajeva malignih lezija na 100.000 žena. Međutim, fimbrijski kraj jajovoda se sve više implicira kao izvor mnogih seroznih adenokarcinoma za koje se prije smatralo da su nastali u jajniku. Ovi serozni tubarni intraepitelni karcinomi, koji čine 38 do 62% svih seroznih adenokarcinoma visokog stupnja, mogu se propustiti tijekom rutinskog patološkog pregleda. Slijedom toga, National Comprehensive Cancer Network i American College of Obstetricians and Gynecologists preporučuju potpunu resekciju jajovoda, kao i patološki pregled prema protokolu SEE-FIM (section and extensively examing the fimbriated end), kod svih pacijenata koji su podvrgnuti riziku - reducirajuća operacija. Ovaj protokol omogućuje detaljan, sveobuhvatan pregled fimbrijskog kraja jajovoda, koji je dio cijevi sklone razvoju seroznog intraepitelijalnog karcinoma.

Postoje li sustavi ultrazvučne klasifikacije koji pomažu u razlikovanju benignih od malignih adneksalnih lezija?

Iako je predloženo nekoliko ultrazvučnih sustava klasifikacije, ne postoji univerzalno prihvaćen, standardni sustav klasifikacije adneksalnih lezija. Dva obećavajuća alata su jednostavna pravila Međunarodne analize tumora jajnika (IOTA), objavljena 2010., i Sustav izvješćivanja podataka o jajnicima i adneksima (O-RADS), koji je 2020. objavilo Američko udruženje radiologa. Jednostavna pravila IOTA kategoriziraju ultrazvučne značajke kao benigne (B značajke) ili zloćudne (M značajke); svaka kategorija ima pet značajki. Jednostavna pravila imaju osjetljivost od 93% i specifičnost od 81% za predviđanje malignog procesa. Slično tome, O-RADS sustav Američkog udruženja radiologa nudi klasifikaciju od pet razina za procjenu rizika od raka i nudi kliničarima preporuke za praćenje. Iako je sustav klasifikacije O-RADS nov, njegovi početni podaci o izvedbi pokazuju da je to vrlo pouzdan sustav za kategorizaciju adneksalnih masa.