Astma je kronična upalna bolest dišnih putova, čije je glavno obilježje pojava bronhospazma – stezanja mišića u stijenkama bronha – koji je uzrokovan alergijskom reakcijom sluznice bronha na različite tvari u okolišu (pelud, izmet grinja, životinjska dlaka itd.) ili ostale podražaje (hladan ili suh zrak, tjelesni napor i sl.). Bronhospazam se klinički manifestira simptomima poput zaduhe (otežanog disanja), kratkoće daha, pritiska u prsnom košu i pojave takozvanog zviždanja u dišnim putevima. Smatra se da je bolest uzrokovana kombinacijom složenih i nepotpuno razjašnjenih okolišnih i nasljednih faktora. U terapiji astme, koja je znatno uznapredovala u proteklih nekoliko desetljeća, koriste se agonisti beta-adrenergičkih receptora, antagonisti leukotrienskih receptora, teofilin i kortikosteroidi, najčešće u obliku inhalatora koji su praktični za svakodnevnu upotrebu.

Ove godine će Svjetski dan astme biti obilježen 2. svibnja uz temu “Liječenje astme za sve”, budući da se većina tereta morbiditeta i mortaliteta od astme javlja se u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Stoga je potrebno osigurati dostupnost i pristup učinkovitim lijekovima s osiguranom kvalitetom u svim zemljama svijeta pa i onim najsiromašnijima.

Aktualni podaci o epidemiologiji astme u Republici Hrvatskoj koji su jedan od rezultata projekta EUROSTAT Morbidity Statistics u kojem se određivala incidencija i prevalencija odabranih bolesti i stanja temeljem povezivanja više izvora podataka, pri čemu su za astmu korišteni podaci primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, kao i podaci iz Registra uzroka smrti. 

Prema rezultatima spomenute analize, godišnja stopa incidencije astme (novooboljeli u godini dana) u Hrvatskoj iznosi 3,0/1.000 stanovnika, odnosno 12.000 osoba novooboljelih od astme u jednoj godini. Ova stopa je neznatno niža negoli primjerice u Njemačkoj i Francuskoj, što je moguće objasniti geografskim varijacijama u epidemiologiji astme, koja je učestalija u zemljama sjeverne i zapadne Europe; međutim, distribucija dobno-specifičnih stopa incidencije usporediva je s onima u ostalim europskim zemljama. Očekivano, stopa incidencije je viša kod mlađih osoba te tako kod osoba do 20. godine iznosi čak 5,9/1.000 stanovnika, a kod osoba starijih od 65 godina iznosi 2,5/1.000 stanovnika.

Prema navedenom izvoru, prevalencija astme (ukupan broj oboljelih) u Hrvatskoj iznosi 5.048,1/100.000 stanovnika, odnosno 5,0% ukupnog broja stanovništva ili otprilike 200.000 osoba. Kao i kod incidencije, stopa prevalencije je viša u mlađim dobnim skupinama.