“Iako ne možemo utvrditi da uporaba kanabisa uzrokuje veću suicidalnost koju smo primijetili u ovom istraživanju, nužna su daljnja istraživanja, s obzirom na veliki teret samoubojstava kod mladih odraslih osoba”, kaže dr. Nora Volkow, ravnateljica NIDA. “Uz bolje razumijevanje odnosa između uporabe kanabisa, depresije i suicidalnosti, kliničari će moći osigurati bolje smjernice i skrb za pacijente.”

Broj odraslih u SAD-u koji konzumiraju kanabis više se nego udvostručio s 22.6 milijuna 2008. na 45.0 milijuna 2019. godine, a broj svakodnevnih ili gotovo svakodnevnih konzumenata gotovo se utrostručio s 3.6 na 9.8 milijuna 2019. godine. Istodobno se povećao i broj odraslih osoba s depresijom, kao i broj onih koji navode suicidalne ideacije, planove ili su se ubili. Međutim, odnos između trendova uporabe kanabisa i suicidalnosti do danas nije dobro razjašnjen.

Trenutna studija nastoji popuniti tu prazninu. Za svoju analizu istraživači su proučavali podatke iz Nacionalnog istraživanja o uporabi droga i zdravlju za razdoblje od 2008. do 2019. (NSDUH). NSDUH, koji svake godine provodi Uprava za zlouporabu psihoaktivnih tvari i službi za mentalno zdravlje (SAMHSA), prikuplja nacionalno reprezentativne podatke među američkim građanima, neinstitucionaliziranim stanovništvom starijim od 12 godina o uporabi kanabisa i poremećajima uzimanja kanabisa, depresiji, suicidalnosti i ostalim bihevioralnim zdravstvenim pokazateljima. Uz utvrđivanje povezanosti između ovih čimbenika, istraživači su ispitivali postoje li spolne razlike. Ispitivali su podatke 281 650 mladih odraslih osoba u dobi od 18 do 35 godina – dobnog raspona kada se pojavljuje većina ovisnosti i poremećaja raspoloženja – s gotovo istovjetnim brojem žena i muškaraca.

Istraživači su uspoređivali četiri razine prošlogodišnje uporabe kanabisa: nekorištenje kanabisa; nesvakodnevna uporaba kanabisa; dnevna uporaba kanabisa, koja je definirana kao uporaba najmanje 300 dana godišnje; i prisutnost poremećaja uzimanja kanabisa, što je procjenjivano u anketi i uključuje ispunjavanje specifičnih kriterija za obrazac kontinuirane uporabe kanabisa unatoč negativnim posljedicama. Kako bi utvrdili prisutnost depresije, procjenjivali su prevalenciju velikih depresivnih epizoda na temelju specifičnih dijagnostičkih kriterija mjerenih tijekom istraživanja. Da bi identificirali trendove suicidalnosti, istražitelji su odvojeno procjenjivali trendove prevalencije suicidalnih ideacija, planova i pokušaja u prošloj godini.

Rezultati studije ukazuju da čak i oni koji ne konzumiraju kanabis svakodnevno (manje od 300 dana godišnje), češće imaju suicidalne ideacije, planiraju ili pokušaju samoubojstvo od onih koji uopće nisu konzumirali drogu. Te poveznice ostaju bez obzira na to je li netko imao i depresiju. Među ljudima bez velike depresivne epizode, oko 3% osoba koje nisu konzumirale kanabis imalo je suicidalne ideacije, u usporedbi s oko 7% onih koji nisu svakodnevno konzumirali kanabis, oko 9% onih koji svakodnevno konzumiraju kanabis i 14% onih s poremećajem uzimanja kanabisa. Među ljudima s depresijom, 35% onih koji nisu konzumirali kanabis imalo je suicidalne ideacije, u usporedbi s 44% onih koji nisu svakodnevno konzumirali kanabis, 53% onih koji su svakodnevno konzumirali kanabis i 50% onih koji su imali poremećaj uzimanja kanabisa. Slični trendovi postojali su i kod povezanosti između različitih razina uporabe kanabisa i plana ili pokušaja samoubojstva.

Štoviše, istraživači su otkrili da su žene koje su konzumirale kanabis na bilo kojoj razini češće imale suicidalne ideacije, potvrdile plan ili pokušaj samoubojstva nego muškarci s istom razinom uporabe kanabisa. Primjerice, među osobama bez velike depresivne epizode, prevalencija suicidalnih ideacija kod onih sa ili bez poremećaja uzimanja kanabisa bila je 13.9% naspram 3.5% kod žena i 9.9% naspram 3.0% kod muškaraca. Među osobama s poremećajem uzimanja kanabisa i velikom depresivnom epizodom, prevalencija plana samoubojstva tijekom prošle godine bila je 52% veća za žene (23.7%) nego za muškarce (15.6%).

“Samoubojstva su vodeći uzrok smrtnosti mladih odraslih osoba u SAD-u, a rezultati ove studije nude važne informacije koje nam mogu pomoći smanjiti taj rizik”, kaže vodeća autorica studije dr. Beth Han. “Depresija i poremećaj uzimanja kanabisa su izlječiva stanja, a uporaba kanabisa može se modificirati. Kroz bolje razumijevanje povezanosti različitih suicidalnih rizičnih čimbenika, nastojimo ponuditi nove ciljeve za prevenciju i intervenciju kod pojedinaca za koje znamo da bi mogli biti visokorizični. Ovi rezultati također naglašavaju važnost prilagođavanja intervencija ovisno o spolu i rodu.”

Izvornik: Han B, Compton WM, Einstein EB, Volkow ND. Associations of Suicidality Trends With Cannabis Use as a Function of Sex and Depression Status. JAMA Netw Open. 2021 Jun 1;4(6):e2113025.

Preveo: dr. sc. Ivan Ćelić, dr. med.