Pozdravljajući sve prisutne, predsjednik HLK-a dr.sc. Krešimir Luetić smatra da je iznimno korisno progovarati o etici u doba pandemije, razmatrati kako su se ponašala naša društva, države i unije, koliko je u kritičkim trenutcima nestajalo solidarnosti, koliko je bilo sebičnosti. Stoga je zahvalio organizatorima ove tribine na inicijativi te predavačima na odazivu i pripremi predavanja kojima će sagledati promjene koje su primijećene za vrijeme pandemije i kako one utječu na etička načela.

Dr. Ivan Bekavac, predsjednik Povjerenstva HLK-a za Grad Zagreb u pozdravnom govoru je naglasio da je ova tribina prava prilika da se u društvu osvijesti uloga i značaj etike, da se sazna što je novo vezano uz medicinsku etiku u ovim teškim uvjetima epidemije, ali i da se aktualizira značaj medicinske etike u današnje vrijeme tehnologije i svega onoga što eliminira značaj etike u našem društvu.

Prof. Igor Filipčić, psihijatar iz Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan u Zagrebu i član Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLK-a, govorio je o položaju psihijatrijskih bolesnika u pandemiji COVID-19 koji zahtijeva posebnu etičku pažnju. Ti su bolesnici uz psihijatrijsku bolest dodatno najčešće multimorbidni i kao takvi žive čak 15 do 20 godina kraće od opće populacije. Stoga smo ih dužni prepoznati kao posebno ranjive i prioritetne za cijepljenje protiv COVID-19.

Doc. Tomislav Franić, psihijatar i dječji psihijatar iz KBC-a Split i zamjenik predsjednice Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju HLK-a, prepoznao je očitovanja kolektivnih sebičnosti u pandemiji COVID-19. Za razliku od uobičajenih kolektivnih solidarnosti u vrijeme velikih nedaća, poput nedavnog potresa, u pandemiji su katkad izostali osjećaji zajedništva u borbi, pri čemu npr. jedna država drugoj preotima cjepivo i slično.

Dr. Ileana Lulić, anesteziologica iz KB-a Merkur govorila je o reanimaciji u pandemiji COVID-19. Osnovno etičko načelo u reanimatologiji, i u doba ove pandemije, jest učiniti u najboljem interesu bolesnika, poštujući prije svega njegovu autonomiju.

Prof. Jadranka Buturović Ponikvar, internistica i nefrolog iz UKC-a Ljubljana u Sloveniji, aktualno predsjedavajuća Etičkom povjerenstvu Eurotransplanta, govorila je o opasnostima legalizacije eutanazije i o eutanaziranima kao izvoru organa za transplantaciju. Praksa pojedinih zemalja ukazuje na prekoračenje etičke mjere u praksi i psihološko sociološke zamke koje su se u vezi s tim pojavile. Postoji opravdan strah da se iza pandemijskih kulisa prikradaju daljnje liberalizacije postojećih, etički već upitnih propisa.

Josip Šurjak, mag.iur., predsjednik Hrvatske odvjetničke komore proširio je isključivo liječničku perspektivu pregledom etičkih problema koji su se pojavili u odvjetničkoj praksi, odnosno u ljudi kojima je potrebna odvjetnička usluga jer imaju posla s pravosuđem. Naglasio je kako su odnosi u trokutu Zakoni - Etika - Praksa u našoj državi u neskladu, pa čak i u sukobu u svim smjerovima, i zato služe Komore da urede odnose u takvim trokutima stvarnosti.

Iz slušateljstva je, između ostalih, postavljeno pitanje o tome zaziru li laici od spašavanja života iz straha od zaraze npr. na ulici davanjem umjetnog disanja ili masažom srca. Čini se da laici koji su bitna karika u lancu preživljavanja nisu voljni provoditi mjere umjetnog disanja zbog bojazni od prenošenja zaraze. Stoga se moramo potruditi da barem ova pandemija ne promijeni osnovna humana etička načela i paradigmu altruizma.