Gotovo 1300 roditelja djece u dobi od 5 do 12 godina je bilo anketirano u listopadu i studenom 2020. Djeca školovana od kuće su imala smanjenu fizičku aktivnost (63% prema 30% djece koja su pohađala školu)te lošije ishode učenja. Također roditelji djece školovane kod kuće su imali veću šansu razviti emocionalan distres (54% prema 38%) i poremećaj spavanja (22% prema 13%).

Škole imaju centralnu ulogu u podršci dijeci i obiteljima nudeći ne samo školovanje, već i prilike za razvoj zdravlja, te pristup društvenim aktivnostima. Također su omogućene aktivnosti za mentalno i fizičko zdravlje koji mogu djelovati kao tampon zona ublažavaujući negativne ishode.

Pandemija je poremetila mnoge školske službe, povećala odgovornost i stres roditeljima, i potencijalno utjecala na dugotrajne čimbenike zdravlja, od društvenih čimbenika do čimbenika okoliša.  Škole su centralne institucije kada se radi o potpori djece i obitelji, pružajući obrazovanje i prilike za sudjelovanje u aktivnostima za podršku zdravom razvoju, te pristupu društvenim službama, službama za mentalno zdravlje i službama za fizičku aktivnost; škole mogu biti tampon zona i ublažiti negativne ishode.

Kako bilo, pandemija je poremetila mnogo školskih usluga, povećala je odgovornost roditelja i stres, potencijalno utječući na dugotrajne zdravstvene posljedice na roditelj i djecu, pogotovo u obiteljima koje imaju rizik od negativnih zdravstvenih ishoda od društvenih i okolišnih čimbenika. Ovo opažanje ukazuje na to da virtualne upute mogu predstavljati veći rizik nego upute uživo, koje su povezane s djetetovim i roditeljskim mentalnim i emocionalnim zdravljem i ponašanjem koje su dobre za zdravlje, poput uključivanja u fizičku aktivnost, kombinirano s nastavom.

Ovi rezultati ukazuju na važnost osobnog učenja za dječje fizičko i psihičko zdravlje, te za roditeljsku dobrobit. Akcije u zajednici kako bi se smanjila incidencija COVID-19  podupiru mjere ublažavanja u školama i nastavu u živo što je od kritične važnosti za povratak učenika u školske klupe.