Prema rezultatima epidemioloških istraživanja, oko 0,2%-0,7% opće populacije ima kronični hepatitis B, a oko 0,5%-0,9% protutijela na hepatitis C.

Učestalost je značajno viša u populacijama koje imaju veći rizik za hepatitis B i C.

Osobe koje injektiraju droge čine glavnu skupinu s povećanim rizikom za hepatitis C, s prevalencijom od 29% do 65% (ovisno o uzorku i dizajnu istraživanja).

Prema procjenama epidemioloških istraživanja, u Hrvatskoj oko 25000 osoba ima kroničnu HBV infekciju, a oko 40000 osoba su nosioci protutijela na hepatitis C (pozitivno je na anti-HCV protutijela).

Prema podacima registra zaraznih bolesti na temelju prijava zaraznih bolesti Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo u posljednjih pet godina prosječno se u Hrvatskoj zabilježi godišnje 120 oboljelih od hepatitisa B i 190 oboljelih od hepatitisa C.

Prema podacima prijava zaraznih bolesti, u prvih šest mjeseci 2020. godine, od hepatitisa B oboljelo je 11 osoba, a od hepatitisa C 26 osoba.

Broj novooboljelih od hepatitisa B u Hrvatskoj je kontinuirano u padu nakon uvođenja cijepljenja protiv hepatitisa B u nacionalni program cijepljenja.

U Hrvatskoj se protiv hepatitisa B od 1999. godine rutinski cijepe djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.

U Republici Hrvatskoj nisu zabilježeni slučajevi hepatitisa D.

Broj oboljelih od hepatitisa A bitno se smanjio u posljednjih 50 godina i posljednjih se godina godišnje bilježi 5-15 slučajeva godišnje, čemu su značajno doprinijeli poboljšani uvjeti života i uspješne preventivne mjere u održavanju osobne i komunalne higijene i sanitacije.

U 2017. i 2018. godini zabilježena je povećana pojavnost oboljelih od hepatitisa A, kao posljedica većeg broja slučajeva i u europskim državama, odnosno međunarodne epidemije hepatitisa A.

Hepatitis E prijavljuje se sporadično, obično u osoba koje su u profesionalnom kontaktu sa svinjama kao i putnika u endemske krajeve.

Prevencija i kontrola virusnih hepatitisa u Hrvatskoj su jedan od javnozdravstvenih prioriteta.

Preventivne mjere i programi uključuju epidemiološko praćenje, edukaciju o rizicima i načinima zaštite, cijepljenje protiv hepatitisa B, osiguranje kvalitete krvi i krvnih pripravaka u sustavu zdravstvene zaštite, sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, nadzor nad invazivnim kozmetičkim zahvatima (piercing, tetoviranje), rad s populacijom korisnika droga, uključujući programe smanjenja štete (programi zamjene igala i šprica u populaciji osoba koje injektiraju droge) te dobrovoljno savjetovanje i testiranje.

U Hrvatskoj je dostupno učinkovito liječenje za oboljele od virusnih hepatitisa, a najnovjii, izravno djelujući antivirusni lijekovi za liječenje hepatitisa C (DAA) dostupni su od 2015. godine.

U zavodima za javno zdravstvo i organizacijama civilnog društva na petnaestak lokacija u Hrvatskoj djeluju centri za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje na HIV u kojima je dostupno i testiranje na hepatitis B i C za osobe koje su bile izložene riziku, što je jedna od važnih mjera sprječavanja i ranog otkrivanja bolesti.