Osim somatskih posljedica akutnoga koronarnog sindroma u obliku različitoga stupnja intolerancije napora, radne nesposobnosti, simptoma kroničnog srčanog zatajivanja, angine pektoris, pojave različitih aritmija i sl., moguć je već u ranoj subakutnoj te u kroničnoj fazi u oboljelih osoba razvoj niza psihosomatskih i psihičkih poremećaja, koji, ako se ne prepoznaju navrijeme i aktivno ne liječe, mogu pridonijeti nepovoljnom ishodu i povećanoj smrtnosti takve skupine bolesnika.  

Osim povezanosti akutnoga koronarnog sindroma i kroničnog stresa, anksioznosti i depresije, on može biti „okidač“ za razvoj kasnijega posttraumatskoga stresnog poremećaja (PTSP) sa stopom prevalencije od prosječno 15-ak posto među oboljelim osobama. Više je istraživanja pokazalo da bolesnici sa simptomima PTSP-a povezanog s prethodnim akutnim koronarnim sindromom, napose oni neliječeni, imaju povećanu smrtnost i veću stopu reinfarkta miokarda. Budući da PTSP povezan s akutnim koronarnim sindromom ili kardiokirurškom operacijom zna biti zanemaren i podcijenjen, svrha je ovog rada podizanje svijesti o ovom problemu u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

Nenad Lakušić, Gordana Kamenečki, Ivana Sopek Merkaš, Duško Cerovec, Krunoslav Fučkar, Ivo Darko Gabrić, Matias Trbušić, Jasna Čerkez Habek