Uvod. Cilj rada je analiza epidemioloških i kliničkih karakteristika morbila kod osoba hospitaliziranih u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske (dalje u tekstu: UKC-RS) u posljednjih pet godina.
Materijal i metode. Istraživanje je retrospektivno i obuhvaća 145 ispitanika hospitaliziranih zbog morbila u Klinici za infektivne bolesti UKC-RS. Za statističku analizu je korišten software: SPSS 16.0 for Windows; MS Office Word 2010 i MS Office Excel 2010.
Rezultati. U navedenom periodu je zabilježeno 1158 pregledanih bolesnika, od čega je zbog sumnje na razvoj komplikacija i potreba za izolacijom hospitalizirano 145 bolesnika (12,52 %) i to vjerojatnih 61,38% (n=89), mogućih 21,38% (n=31), a potvrđeno je serološkom dijagnostikom 17,24% (n=25). Većinom je
obolijevala senzitivna populacija, njih 77,93 % (n=113), od toga je bilo cijepljenih jednom dozom MMR cjepiva 27,59% (n=40), dok je necijepljenih bilo 12,41% (n=18), a nepoznatog statusa cijepljenja 37,93% (n=55). Prosječna životna dob ispitanika je 22,11 godina (od mjesec dana života do 54 godine), nešto više je bilo muškaraca (51,72%, n=75). Većina je imala srednje tešku kliničku sliku (98,62%, n=143) i dolazila je s područja grada Banja Luka (77,93%, n=113). Klasičnu kliničku sliku je imalo 134 (92,41 %) ispitanika. Osip se prosječno javljao 3,37 dan bolesti (od 1. do 8. dana), kod 92,41 % (n=134) je bio tipičan. Prosječna vrijednost C-reaktivnog proteina je bila 28,49 mg/L, trombocitopenija je uočena kod 44 (30,34 %) ispitanika (min. vrijednost 16 x 109/L), a povišenu aktivnost jetrenih enzima 26,20 % (n=38) ispitanika. Serološka dijagnostika na prisustvo morbila specifičnih IgM i IgG antitijela je rađena ELISA testovima. Od komplikacija, pneumoniju je imalo 28 (19,31%) ispitanika, sinusitis 20% (n=29), meningitis 0,68% (n=1), proljev 22,07% (n=32), laringitis 2,07 % (n=3), pankreatitis 0,68 % (n=1). Antibiotik je korišten kod 66,21 % (n=96) ispitanika, najčešće azitromicin – 64,58 % (n=62). Prosječna dužina hospitalizacije je bila 5,92 dana. Smrtnih ishoda, ni vitalno ugroženih nije bilo.
Zaključak. Morbili u 21. stoljeću nisu izmijenili glavne karakteristike bolesti, s tim da se danas sreću i neuobičajene forme zbog cijepljenja. U prevenciji obolijevanja od morbila najvažniji je dobar obuhvat cijepljenjem, u suprotnom morbili postaju važan zdravstveni problem.

Ljiljana Pašić, Tatjana Roganović, Antonija Verhaz, Zdravka Kezić, Milan Petrović, Snežana Ritan