x
x

Elektronički zdravstveni zapis u istraživanju i djelovanju

  28.10.2019.

Elektronički zdravstveni zapis kao temelj javnozdravstvenog informiranja, istraživanja i djelovanja

Elektronički zdravstveni zapis u istraživanju i djelovanju
Sustav elektroničkih zdravstvenih zapisa treba shvatiti kao osnovni izvor zdravstvenih podataka i informacija u zdravstvu koji mora zadovoljiti potrebe svih dionika zdravstvene zaštite, podržati zdravstveno-profesionalni rad i omogućiti kontinuirano unaprjeđivanje kvalitete na svim razinama i u svim segmentima zdravstvene zaštite te na taj način doprinijeti očuvanju i poboljšanju zdravlja svih korisnika zdravstvene zaštite.

Elektronički zdravstveni zapis (EZZ) odnosi se na korisnika zdravstvene zaštite. EZZ sadržava sve podatke relevantne za njegovo zdravstveno stanje i provedene zdravstvene intervencije bez obzira gdje su podaci nastali i gdje su pohranjeni. EZZ mora udovoljiti i primarnoj i sekundarnoj uporabi, pri čemu se primarna uporaba odnosi na pojedinca (dijagnostika, terapija, preventivni pregledi, cijepljenje, zdravstvena njega i sl.), a sekundarna na skupine, populaciju u skrbi, unaprjeđenje kvalitete rada u zdravstvu, učinke preventivnih aktivnosti, financiranje i istraživanja (Acta medica Croatica, 2017, Vol.71 No.2).

Postojećim Zakonom o podacima i informacijama u zdravstvu (NN 14/2019) definira se Nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav (NAJS) koji vodi HZJZ. Svrha NAJS-a je upravljanje javnozdravstvenim podacima i informacijama između svih obveznika vođenja evidencija u području zdravstva te procesima obrade i arhiviranja zdravstvenih podataka i informacija koji se koriste za izradu javnozdravstvenih pokazatelja, u javnozdravstvene, upravljačke, statističke i znanstveno-istraživačke svrhe radi proučavanja i praćenja zdravlja stanovništva, pružanja zdravstvene zaštite, upravljanja zdravstvenim resursima, ranog prepoznavanja epidemija, procjene zdravstvenih intervencija i ostvarivanja programa za poboljšanjem zdravlja stanovništva, vođenja zdravstvene statistike i ispunjavanja drugih javnozdravstvenih potreba (članak 29).

Očito je da se NAJS temelji na medicinskoj dokumentaciji poput liječničke, sestrinske i sl. što je sastavni dio sustava elektroničkih zdravstvenih zapisa, i ostaloj dokumentaciji u zdravstvenoj djelatnosti poput administrativne, financijske i sl..

Prema Zakonu NAJS-u mogu pristupiti ministarstvo nadležno za zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo te druge ovlaštene pravne i fizičke osobe.

Zakonom je definiran i tzv. središnji elektronički zdravstveni zapis (e-Karton) kao dio medicinske dokumentacije pacijenta koji objedinjava zdravstvene i druge osobne podatke o pacijentu, prikupljene i pohranjene u CEZIH-u. Drugim riječima, e-Karton se također temelji na EZZ-u.

Zaključno, sustav elektroničkih zdravstvenih zapisa treba shvatiti kao osnovni izvor zdravstvenih podataka i informacija u zdravstvu koji mora zadovoljiti potrebe svih dionika zdravstvene zaštite, podržati zdravstveno-profesionalni rad i omogućiti kontinuirano unaprjeđivanje kvalitete na svim razinama i u svim segmentima zdravstvene zaštite te na taj način doprinijeti očuvanju i poboljšanju zdravlja svih korisnika zdravstvene zaštite.

Josipa Kern 1,2,4, Marijan Erceg 3,4

1). Akademija medicinskih znanosti Hrvatske, Zagreb

2). Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb

3). Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb

4). Hrvatsko društvo za medicinsku informatiku, Zagreb

Predavanje održano na 7. simpoziju Kolegija javnog zdravstva AMZH, listopad 2019.