Istraživanje Hrvatske udruge proizvođača bezreceptnih proizvoda o navikama i stavovima o samoliječenju pokazalo je kako većina ispitanika ne zna što je samoliječenje, ali 58% njih uzima lijekove bez prethodnog savjetovanja sa stručnom osobom.
Sudionici istraživanja u takvim situacijama koriste uglavnom bezreceptne lijekove.
Ispitanicima je pri kupovini bezreceptnih lijekova ključna preporuka ljekarnika (28%), dok 19% kupuje po preporuci liječnika.
83% ispitanika ima potpuno povjerenje u liječnike opće prakse, a savjet ljekarnika uvažava 68% ispitanika.
Nakon što im je pojašnjen pojam samoliječenja, kao metoda liječenja blažih bolesti uzimanjem lijekova bez recepta, te spremnost pojedinca da bude odgovoran za vlastito zdravlje, očuva ga i brine o njemu, trećina ispitanika je procijenila da mu je sklona.
Samoliječenje
Briga o vlastitom zdravlju je, naime, cjeloživotna navika, dio kulture i način življenja. Procjenjuje se da se čak 40 posto kroničnih bolesti može spriječiti boljom brigom za zdravlje u svakoj životnoj dobi. Odluke na koje Udruga HUPBR/CASI želi potaknuti pojedince su: tjelesna aktivnost, zdravija prehrana, odustajanje od loših navika poput pušenja i odgovorno samoliječenje.
Samoliječenje nije samo liječenje simptoma bolesti, uzimanje lijekova bez recepta, nego i spremnost pojedinca da zna očuvati i brinuti se za svoje zdravlje, da zna potražiti informacije koje su mu potrebne, te da zna potražiti pravu pomoć (liječnika ili ljekarnika) u pravo vrijeme. Samoliječenje se sastoji od niza aktivnosti koje pojedinci poduzimaju, bilo sami ili u suradnji sa zdravstvenim djelatnicima, kako bi sačuvali svoje zdravlje, liječili lakše tegobe, ali i spriječili nastanak bolesti. Samoliječenje donosi dobre zdravstvene rezultate, učinkovitije zdravstvene usluge, bolje upravljanje simptomima i produljenje životnog vijeka. Za pacijenta ovo znači veće opće zadovoljstvo svojim zdravljem, poboljšanje kvalitete života i veću neovisnost.
CASI je u suradnji s GfK proveo istraživanje tržišta. Cilj istraživanja je bio doznati stavove opće populacije, ljekarnika i liječnika opće medicine o samoliječenju, OtC proizvodima i brizi o vlastitom zdravlju.
Pokazalo se da bi čak 75 posto pacijenata u Hrvatskoj htjelo manje odlaziti liječniku te brigu o vlastitom zdravlju uzeti u svoje ruke. Pri tom njih čak 64 posto svoje ljekarnike doživljava kao savjetnike za blaže bolesti. Istraživanje nam je pokazalo da su pacijenti sve više zainteresirani za poboljšanje vlastitog zdravlja, ali i da žele više informacija o tome kako se mogu sami pobrinuti za blaže bolesti. Svima nama u zdravstvenom sustavu je u interesu educiran pojedinac koji može odgovorno primijeniti samoliječenje, ali i dugoročno se pobrinuti o vlastitom zdravlju zdravim življenjem koje je zasad najsigurnija metoda prevencije brojnih kroničnih bolesti.
Transparentno regulatorno okruženje stvara i pozitivnu klimu za razvoj proizvoda za samoliječenje, pri čemu uloga ljekarnika postaje sve naglašenija u informiranju i educiranju pojedinaca. Liječnici obiteljske medicine procjenjuju da je od svih pacijenata koji ih mjesečno posjete čak do 30 posto pacijenata s blažim bolestima, a većina ih ljekarnike smatra kompetentnima za preuzimanje tih pacijenata, pokazalo je istraživanje. Čak 90 posto pacijenata s blažim bolestima je odgovorilo da žele više savjeta i uputa o lijekovima i načinima samoliječenja od svog ljekarnika. Stoga Udruga smatra da bi zakonodavac trebao potaknuti samoliječenje kroz primjenu jedinstvene stope PDV-a na lijekove, od 5%, bez obzira na njihov status. Na taj način, Hrvatska bi se pomaknula s dna europske ljestvice potrošnje bezreceptnih lijekova, a posredno bi se smanjilo i izdvajanje za zdravstvo iz državne blagajne.